Nakon niza problema, nezapamćene najezde glodavaca, miševa i puževa golaća koji su jesenas preplavili polja u Cvelferiji i zaprijetili zasijanoj pšenici, Darko Marić iz Vrbanje, koji se poljoprivredom bavi 40 godina, upozorava da su poljoprivredni proizvođači sada suočeni s novim problemom.
– Nikada se lošije nije pripremalo tlo za sjetvu. Tla su ove godine iznimno teška za obradu, sabijena i pripreme za sjetvu kod svih su jako loše. Vjetar je osušio sjetveni sloj tla, ne sjećam da smo ikada imali takvu situaciju i nevjerojatno je koliko je taj gornji sloj zemlje suh. Bit će velikih problema s nicanjem usjeva – uvjeren je Marić koji obrađuje 230 jutara vlastite i zemlje u „arendi“. Ovaj je Vrbanjac i poznati proizvođač vrhunske začinske paprike kojom je lani zasijao osam jutara. Zbog poplava koje su sredinom svibnja poharale i vrbanjski kraj, 60 posto paprike je stradalo.
– Zadnju, treću turu uopće nismo brali, kvaliteta nije bila zadovoljavajuća, izvana je izgledala dobra, a unutra je bila trula. A potražnja je bila vrlo velika. Čak su mi neki proizvođači nudili svoju papriku da otkupim, što sam odbio. Osam godina nešto stvaraš, izgradiš si ime i onda da sve to samo tako upropastiš, ne dolazi u obzir! Kupci vrlo dobro znaju kvalitetu naše paprike i njezin značaj za proizvodnju slavonskog kulena, i to nam je najbolji marketing – kaže Marić.
Prema njegovim riječima, papriku koja redovito ide na analizu i za čiju proizvodnju posjeduje certifikat, uglavnom kupuju mesarski obrti, od Slavonskog Broda i Vinkovaca, ali i susjedne BiH, čije tržište odnese i do tone Marićeve proizvodnje paprike.
– Mi smo svjesni da proizvodimo papriku ekstrakvalitete. Postoji tehnologija koju morate poštovati. Zemlju za papriku pripremamo tri do četiri godine prije sjetve jer nije svaka zemlja za papriku – napominje. Ove su godine zasijali šest jutara, uveli su i dvije nove sorte ljute i slatke paprike.
– Što se tiče cijene, ona sigurno neće biti veća ni manja, prodajemo je po 100 kuna za kilogram i mora se držati takva kakva je, inače se neće moći opstati – pojašnjava. Zasijati su ostale još površine u Strošincima, gdje ima zemlju u ,,arendi”, ali voda ondje još uvijek leži jer se nema gdje povući. Papriku siju specijalnom sijaćicom, ne sade rasadu jer bi im, primjerice, za pet hektara trebalo oko pola milijuna sadnica, i zato siju sjeme. Zemlja mora biti stalno vlažna, pa su Marići prije dvije godine kupili golemi tifon s topom za navodnjavanje koji zalijeva po 50 metara u lijevu i desnu stranu, a za papriku su nabavili najsuvremenija kišna krila raspona 50 metara. Nakon branja, kada je fiziološki zrela, papriku suše u sušari za duhan, a onda je tri puta melju i potom dobro miješaju. Od povrtlarskih kultura ove će godine zasijati još samo kupus.
“Sjeme je skupo, a problem je naći i radnu snagu. Ljudi u sezoni odlaze u Austriju i Njemačku brati šparoge, rade na moru, u jesen odlaze u skupljanje žira, vrtimo se po okolnim selima, tražimo ljude za posao, ali to ide jako teško. I zato, ako ne možeš sve napraviti onako kako treba, onda je po meni bolje odustati, usmjeriti se na ono što možeš i odraditi to vrhunski”, zaključuje Darko Marić, u čijem OPG-u, uz njega i suprugu Katicu, rade i četiri sina.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr