“Već više od mjesec dana pokušavam kupiti 15-ak prostornih metara drva, ali nemam gdje. Prodavači od kojih sam godinama kupovao kažu mi da drva nema i da ne znaju hoće li ih biti, jer imaju problema sa šumarijama”, požalio nam se Ilija B. iz Županje.
(Pre)prodavači tvrde da ih, unatoč nalozima, šumari i revirnici ne puštaju u šumu. I sami smo nazvali prodavača u Bošnjacima, predstavljajući se kao kupci.
“Drva nema, jer nam ne daju u šumu. Dobijemo naloge, ali ništa. Kao zapeta puška čekam da mi šumar večeras javi hoće li biti nešto, pa me najbolje nazovite za koji dan”, pojasnio nam je prodavač, dodavši da u cijelom selu nema ogrjeva za prodaju, dok su dosadašnjih godina uz cestu stajale prikolice s drvima koja su ponuđena kupcima.
A zbog nestašice su, kaže, i drva poskupjela i najjeftinija su 200 kuna za prostorni metar, dok su se početkom ljeta mogla kupiti za 160. Iako se nalozi za sječu i izvlačenje drva daju samo za osobne potrebe i količina po kućanstvu je ograničena, šverceri već godinama love u mutnom i dobro zarađuju na preprodaji drva. Pojedini gazde već su na kraju sezone grijanja “ugovarali” stotine metara drva za sljedeću godinu.
Ponedjeljkom se, doznajemo, u šumarijama skupi po stotinu ljudi, ali ni obavezni OIB nije uspio spriječiti manipulacije – dovode se čak i stare bake koje čekaju u redu nalog za izvlačenje drva iz šume. Građani su revoltirani i pitaju se zbog čega izrađena ogrjevna drva ne mogu kupiti u Šumariji, jednostavno, kao što se kupuje i sva druga roba, dođeš, platiš i problem riješen.
“U Šumariji se može kupiti samo neizrađeni ogrjev, što znači da morate sami pronaći i platiti čovjeka koji će ga motornom pilom izrezati i izraditi te traktor koji će ogrjev dovesti kući. Prodavači su toga i te kako svjesni pa nas mogu i ucjenjivati i nuditi nam drva po principu uzmi ili ostavi”, žale se građani.
Od izrade ogrjeva u vlastitoj režiji Hrvatske šume odustale su još prije 20-ak godina, no od upravitelja vinkovačke podružnice Zlatka Cegledija doznajemo da će se u sklopu restrukturiranja HŠ-a ponovno ići u tom smjeru. Uprave šuma, kao profitni centri, zainteresirane su za izradu ogrjeva, jer će na tim poslovima moći zaposliti određen broj ljudi, koji će ipak imati HTZ opremu, testirane pile, a građani će moći doći na blagajnu i kupiti ogrjev. Nudit će im se i usluge rezanja i cijepanja drva. Drugim riječima, uvest će se reda na tržištu – HŠ bi trebao biti nositelj izrade i distribucije ogrjeva, čime će se napokon stati na kraj ilegalnim prodavačima ogrjeva.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Glas Slavonije
