Sudjelovali su: zavičajni povjesničari Tomislav Lunka, Ivica Ćosić Bukvin (povjesnicom o pola tisućljeća cvelferskih poplava), Siniša Orač (sjajnim fotopostavom o graditeljstvu Cvelferije), vojvođanski predsjednik Zavoda za kulturu Hrvata Tomislav Žigmanov, najistaknutija vinkovačka književnoznanstvenica, dr. sc. Vlasta Markasović, povijesno jedini županjski član Društva hrvatskih književnika Zvonimir Stjepanović te predsjednik slavonsko-baranjsko-srijemskog DHK Ogranka Mirko Ćurić.
Izdanje Cvelferica objelodanio je Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski Društva hrvatskih književnika u pozivnoj suradnji s Duhovnim hrašćem iz Drenovaca, a autorski je rad Katedre za hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku. Knjiga je na fascinantnih 277 stranica izložila projektni pogled Katedre za hrvatsku književnost na jedinstven fenomen cvelferske umjetničke kreativnosti. Naime, taj kraj, koji u devet sela ima tek desetak tisuća stanovnika, knjigovno je aktivan već tri stotine godina i pamti šezdesetak autora u svim književnim disciplinama.
Knjigu je autorski koncipirao kao povjesnicu cvelferskoga panonizma šef Katedre Goran Rem, tradicijsko je pismo toga geokulturnog prostora uredila i priredila specijalistica za usmeno stvaralaštvo Ružica Pšihistal, pjesništvo te prozu i dokumentarij potpisuje polimedijalna stilističarica Sanja Jukić, a zaokupljanje dramom potpisao je teatrolog Ivan Trojan.
U pripremanju ovoga elegantnog i svečanog sveska s nadahnutim grafičkouredničkim i oblikovateljskim potpisom Krešimira Reze, sudjelovale su prilozima i jakim učinkom i cvelferske istraživačice Sanja Šušnjara na terenu Račinovaca i Đurića, Kata Petrović na terenu Soljana i Strošinaca, Sanja Prister Pejakić na terenu Drenovaca i Posavskih Podgajaca te Anita Tufekčić na terenu Rajevog Sela i Gunje. Knjiga započinje povjesničarskom studijom četvero autora, članova Katedre, te napominje sljedeće: Devet sela Cvelferije, obilježenih teškom traumatskom emocijom, ovdje dižu jedinu branu koja, bez obzira na vrstu katastrofe i na povijesni kontekst, čuva njihovu Cvelfericu, to otmjeno biće ohole plodnosti! Kultiviraju atare cvelferske pismenosti – u opsežno višeknjižje. Ovdje sela Cvelferije svijetle svoju identitetnu svijest, sa svim afirmativnim dopisima i upisima. Njihove zlatoruke knjižničarice i kroatistice, prosvjetarice – kao temeljne kulturnjakinje (Vera Erl), ovdje oblikuju dokument kreativnosti i izvode radno čudo – čin sjećanja na kreativnu budućnost.
Poseban je grafičko-autorski prilog Cvelferice: insertarij od 27 stop snimaka iz filmskog remek-djela gunjanske filmske skupine SKIG, naslovljen Voda i sniman prije točno godinu dana, a sada premijerno izveden uz godišnjicu poplave. Knjigu su pozdravili načelnici sela Cvelferije, političar Andrija Matić, ravnatelji cvelferskih škola i kulturnjaci kultne kulturnjačke udruge Duhovno hrašće, te uputili poseban pljesak činjenici da je u ovoj knjizi petero autora, vođeno dramatizacijskim radom Ivana Trojana – premijerno postalo suautorima drame Potop, pisane u mailovskoj prijepisci tijekom nekoliko mjeseci neposredno nakon poplave. Autori drame Potop su Božica Zoko, Sanja Šušnjara, Goran Pavlović, Zvonimir Stjepanović i Ivica Ćosić Bukvin.
Andrija je Matić održao sljedeći govor, koji prenosimo u cijelosti: “Ova mi knjiga daje kasti ovaku rič – sada znam – ovaj mi je kraj ishodište, odhodište, odmorište i utočište!”
Knjigu urednički imenuje prošlogodišnji laureat Pjesničkih susreta, u kategoriji nagrade za životno djelo Visoka žuta žita, koja se daje za trajan doprinos u polju pjesništva i prinosa hrvatskoj kulturi i književnosti – Ivan Rogić, koji je prošle godine cijeli iznos svoje nagrade vratio tragičnom cvelferskom kraju, a ove godine priložio i urednički potpis na ovako briljantan knjigovni projekt! Recenzent knjige, Dario Grgić, svezak i Projekt naziva: rukopis urgente kulturne intervencije! Osim studijom, ističu prireditelji, pa antologijskim izborom tekstova, knjiga je zaokružena i leksikografskim natuknicama te projektnom najavom nastavka rada na izabranom kritičkom troknjižju Cvelferica koje stiže za godinu dana, a slijedi – kroz središnji učinak Projekta – kulturnoškolski rad istraživačica!
Osim izlagačkog dijela, Urbani Šokci su Drenovcima i hrvatskoj javnosti predstavili dva nova nakladnička rada: drugo izdanje monografije Helene Sablić Tomić o Veri Erl – pokretačici i prvoj predsjednici projekta Urbani Šokci, odnosno osnivačici udruge Šokačka grana, te ekskluzivno projektno izdanje Cvelferica, panonizam, pismo kulture i književnosti.
Ovogodišnja je dvostruka priredba predstavila i zbirku Vi meni pjesmu, ja Vama… prošlogodišnje laureatice u kategoriji novog rukopisa Kristine Krušelj iz Belog Manastira, novu laureaticu Josipu Gogić, nagrađenika u kategoriji knjige godine, likovnjaka pjesnika, doc. art. Anđelka Mrkonjića te donagrađenu Maju Urban, a osobitom je svečanošću upućena čestitka ovogodišnjem laureatu Visokih žutih žita Petku Vojniću Purčaru, vojvođanskom i hrvatskom pjesniku za kojega je istaknuto kako je riječ o panonskom i svjetskom pjesniku. Dirnut, laureat je istaknuo da je cvelferski prostor knjižnica života koja ga podsjeća na knjižnicu koju je četiri godine u Parizu živio najveći hrvatski pjesnik – Tin Ujević.
D. Kovačević/glas-slavonije.hr
