Drenovčanin Zvonko Rohalj prije četiri godine prvi se u ovom dijelu Slavonije okušao u proizvodnji egzotičnog voća i u srcu Cvelferije proizveo kivano, batat i butternut, odnosno muškatnu tikvu. Odlučio se orijentirati samo na tikve pa je proljetos na pet hektara zasijao butternut, hokaido i špageti tikvu, za koju ponosno kaže da ju je proizveo prvi u Hrvatskoj. Špageti tikva je na Zapadu velik hit u kulinarstvu, vrlo je jednostavna za pripremu, a podrijetlom je iz Mongolije. Duguljasta je, ovalna oblika, a njezino meso, objašnjava Zvonko, vrlo je ukusno i hranjivo, bogato vitaminima i mineralima.
– Ima specifičnu vlaknastu strukturu i, dok se kuha, meso tikve se razdvaja i jako sliči špagetima, pa je po tome i dobila naziv. Posebno je ukusna ako se poput pravih špageta prelije umakom od rajčice i pospe parmezanom – kaže Zvonko.
Tikve se siju u svibnju, a dozrijevaju u srpnju i kolovozu, i zahtjevne su. Iziskuju puno vremena i truda jer sve se, napominje Zvonko, radi ručno. A ulaganja su, kaže, veća nego u kukuruz ili pšenicu.
– Berba je u tijeku i mogu reći da sam zadovoljan urodom. To nam je obiteljski posao, a pomažu nam i susjedi. Djeca su još malena, kći ima tri godine, a sin tek osam mjeseci. Nemam ugovor s otkupljivačem, lani nisam bio zadovoljan uvjetima ugovaranja i odlučio sam ove godine ići sam, prodajom na kućnom pragu – otkriva.
Na uzgoj egzotičnog voća Zvonko se odlučio nakon ženidbe, kada je shvatio da više ne želi odlaziti na terene, raditi u brodogradilištu i na drugim sličnim poslovima, nego da želi biti kod kuće, ondje privređivati i osigurati egzistenciju svojoj obitelji. U vlasništvu je imao nekoliko jutara zemlje i razmatrao je razne opcije tražeći ono što će mu biti najisplativije.
Isplativ i zeleni grah
– Mi mali i mladi nemamo dovoljno zemlje za konvencionalne kulture i moramo pronaći neku alternativu, pronaći se u nečemu drugom i posvetiti se drugim vrstama proizvodnje – kaže. Proljetos je prvi put posijao i zeleni grah. Na jednom hektaru posijao je 125 kilograma sjemena i kaže da je više nego zadovoljan. Računice govore da se na grahu može zaraditi deset tisuća kuna po hektaru.
– Kada bih i na tikvama zaradio po deset tisuća kuna, da mi sve skupa ostane 60-ak tisuća kuna čistog novca godišnje, ja sam zadovoljan, i ne tražim kruha preko pogače – ustvrdio je.
Osim poljoprivrednom djelatnošću Zvonkov obrt “Egzovalentina” bavi se i korekcijom papaka i potkivanjem konja.
– Tu imamo dosta posla. Rijetki smo u Slavoniji koji se time bavimo, čini mi se da postoji samo još jedan obrt, u Valpovu. Imamo pokretni salon za pedikuru i obilazimo farme. Mogu reći da je to jedan od težih poslova. Nekada nas je bilo četiri-pet, ali svi su zatvorili obrte, ja sam jedini ostao na ovom našem području. Ima ih još, ali rade na crno – napominje. Korekcija papaka kod krave treba se, kaže, napraviti dva puta godišnje da bi životinja bila zdrava, da lakše stoji i da daje više mlijeka. Krave su danas uglavnom u takozvanom vezu, za jaslama, ne kreću se i papak nekontrolirano raste, smeta im pri pokretu, što kravama može biti bolno. Cijena korekcije papaka kreće se od 80 do 100 kuna po kravi, a za potkivanje konja valja izdvojiti od 150 do 300 kuna, no sve opet ovisi od slučaja do slučaja i stanja u kakvom su.
Četiri kune za kilogram
Cijena tikve je oko četiri kune za kilogram, a prinosi su ove godine oko 10 tona po hektru. Bili bi, kaže Rohalj, i veći da nije bilo čestih kiša koje tikvi smetaju. Javljaju se kupci iz cijele Hrvatske, uglavnom veletrgovci i zadovoljni su kvalitetom proizvoda.
M.Lešić Omerović/glas-slavonije.hr