– Zasijali smo veće površine od planiranih. Sjetvu smo obavili u optimalnim rokovima i s tog aspekta očekujemo dobre uvjete za nastavak proizvodne godine. Za nas je bitno to što je kompletna sjetvena površina ugovorena na području Hrvatske – u Vukovarsko-srijemskoj i manjim dijelom u Brodsko-posavskoj županiji. Virovitička i osječka šećerana svoju proizvodnu kvotu nadopunjavaju ugovaranjem površina izvan Hrvatske, u Mađarskoj i Srbiji – kaže izvršni direktor Sirovinske službe Ivo Rešić.
A nakon završetka restrukturiranja u županjskoj Sladorani kojim su vlasnici odlučili racionalizirati proizvodnju, zbrinuti višak ljudi i srezati troškove, sve će aktivnosti biti usmjerene u povećanje proizvodnih rezultata. Rezultati kakve postižu Francuska ili Njemačka i te kako su važni zbog velikih promjena u europskom šećernom biznisu koje stupaju na snagu 2017. godine. Tada se ukida kvotni sustav i zemlje u EU više neće imati ograničenja u proizvodnji šećera iz šećerne repe, što znači da hrvatske proizvođače čeka velika konkurencija.
– Nakon ukidanja kvota bit ćemo u vrlo teškom položaju ako ne povećamo proizvodne rezultate. Uvjeren sam da ćemo kroz razne mjere doći do cilja – u sljedeće tri godine povećati prinose i digestiju repe na razinu kojom ćemo biti konkurentni – optimističan je Rešić.
I pred proizvođačima i prerađivačima velik je posao, čiji će uspjeh biti jamac opstojnosti šećerne repe kao najdohodovnije kulture. Intenzivno će se raditi na edukaciji proizvođača koja je, smatraju u Sladorani, ključna u unaprjeđenju proizvodnje. Kao stručnjak s bogatim iskustvom u radu na terenu i svakodnevnim kontaktima s proizvođačima, Rešić je i autor Priručnika za proizvodnju šećerne repe koji daje odgovore na sva pitanja – od sjetve, zaštite, bolesti, štetnika, do vađenja repe, kalkulacija i izračuna ostvarenja dobiti. U planu je i pokretanje specijaliziranog časopisa za proizvođače repe, ali i redoviti seminari i stručni skupovi.
– O promjenama koje će nastati u šećernoj industriji ukidanjem kvota raspravljat će se i na okruglom stolu predstavnika hrvatskih šećerana, ministra poljoprivrede i stručnih ljudi s fakulteta kako bi svatko od nas učinio sve što se može da 2017. bude ne završna nego početna godina za budući rast ne samo naših, nego i šećerana u okruženju – zaključuje Rešić.
Softver za praćenje proizvodnje
– Svi planovi koje radimo vode k tome da ćemo 2017. početi funkcionirati u drugačije uređenom sustavu i nadam se da će u tom smislu i naša šećerana biti predvodnica u toj proizvodnji. A u prilog tome ide i podatak da su u županjskoj Sladorani osmislili i programirali softver, odnosno specijalizirani program za praćenje proizvodnje koji dorađuju kolege u Virovitici, a koji je pobudio veliki interes europskih šećerana i već stižu upiti – kaže Ivo Rešić.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
