Ljudi se plaše velikih troškova, primjerice, troškovi sudske pristojbe i potrebnih vještačenja iznosili bi sasvim sigurno između 15.000 i 20.000 kuna, i to po svakom pojedinačnom predmetu. A tu je i neizvjesnost oko ishoda spora, jer ako bi tužba bila odbijena, tada bismo dodatno morali snositi troškove državnog odvjetništva koji mogu iznositi i do 25.000 kuna. Zbog puknuća nasipa koje je prouzročilo nezapamćenu katastrofu, više od 1500 osoba s poplavljenog područja ljetos je podnijelo kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja nadležnom ŽDO-u u Vukovaru, koje je nakon dva mjeseca predmet ustupilo na odlučivanje ŽDO-u u Osijeku.
– Prema zadnjim informacijama od 10. listopada 2014., ŽDO Osijek je odmah po zaprimanju obavijesti o poplavama počeo izvide prema službenoj dužnosti te je izvijestilo podnositelje kaznene prijave da je riječ o složenom predmetu u kojem je potrebna sveobuhvatna analiza mogućih propusta koji bi bili u uzročno-posljedičnoj vezi s probojem nasipa i nastalim posljedicama – kaže Štivić, koji je konstatirao da već sedam mjeseci ŽDO Osijek nije donio nikakvu odluku o kaznenoj prijavi.
Zbog te činjenice većina oštećenih zaključuje da ne postoji odgovarajuće pravno sredstvo kojim bi mogli zahtijevati brzo i učinkovito postupanje Odvjetništva, jer ni zakonom nije propisan rok u kojem ono mora odlučiti o kaznenoj prijavi. Naime, zakonom je propisano da državno odvjetništvo mora odlučiti u roku od šest mjeseci samo za kaznene prijave koje se vode u upisniku tzv. “KN-DO”, no ne postoji rok u kojem mora odlučiti o kaznenim prijavama koje su upisane u upisnik tzv. “KR-DO” – kazneni predmeti razno.
– Poplave se nisu dogodile zbog prelijevanja vode preko nasipa, nego zbog proboja nasipa, a sva dokumentacija, fotografije i slično, dostupni su na internetu, tako da začuđuje totalna neaktivnost državnog odvjetništva oko definiranja “nepoznate osobe” na koju bi se kaznena prijava odnosila, te razlozima pucanja nasipa, upozorava odvjetnik Štivić.
Žrtvama poplava kao pravno sredstvo na raspolaganju stoji i kaznena prijava protiv državnih službenika koji sudjeluju u kaznenom postupku. Ali napominje da uspjeh takve prijave nema utjecaja u odnosu na kazneno djelo za koje je prijava podnesena. Štivić podsjeća da je nakon puknuća nasipa u Rajevom Selu i Račinovcima iz potopljenih sela evakuirano više od 17.631 osoba, među kojima je bilo oko 3000 djece u dobi do 15 godina. Evakuirana je i oko 21.000 grla stoke, poplavljeno je 4367 kuća, 50 posto usjeva uništeno je. Od poplavljenih 2584 kuća više od pola još nije obnovljeno, što dokazuje vremensku neizvjesnost oko povratka i trpljenja svih neugodnosti bez jasne naznake kada će to stanje prestati.
Napominje kako nije dostupna sveobuhvatna i cjelovita službena evidencija stradalih osoba s potpunim podacima o njihovom broju, okolnostima stradavanja i potrebama. Kao ni sveobuhvatan, koordiniran i službeno vođen sustav svih vrsta pomoći s pojedinačnim osobnim kartonima u koji se upisuju sve promjene (primjerice smještaj) i vrste primljene pomoći. Kao veliki problem ističe i nedostatak osnovnog pravnog savjetovanja vezanog uz različite obiteljske prilike ili vlasništvo nad nekretninama, te izostanak specifične liječničke i psihološke pomoći.
– Najveći problem je što većina stradalih nije raspolagala osnovnim informacijama vezanim uz obnovu, povratak i novčanu pomoć, zbog čega su mnogi propustili ostvariti prava koja im pripadaju, upravo zbog neinformiranosti i neadekvatne komunikacije s osobama koje su radile na tim poslovima. A kod velikog broja ljudi i dalje su prisutni psihološki i zdravstveni problemi, strah od zime i drugi problemi, a o čemu nitko ne vodi brigu.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
