U 2017. godini strani su državljani prilikom napuštanja carinskog prostora BiH podnijeli 350.951 zahtjev za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 14.380.238,06 konvertibilnih maraka (oko 56 milijuna kuna) na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 98.969.873,73 KM (oko 386 milijuna kuna). U odnosu prema godini ranije podneseno je čak 60.262 zahtjeva više, a zatraženi povrat PDV-a veći je za oko tri milijuna KM (oko 12 milijuna kuna). Prema podacima koje je Glasu Slavonije dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, strani su državljani lani u BiH potrošili 20 milijuna KM (oko 80 milijuna kuna) više nego u 2016. godini.
Na graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovini prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, kojima Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping, u 2017. godini podneseno je 122.091 zahtjev za povrat PDV-a. U prosjeku 334 zahtjeva dnevno. To je čak 20.662 više nego u 2016. godini i to za robu kupljenu u vrijednosti od 36,4 milijuna KM ili oko 142 milijuna kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 5,3 milijuna KM, odnosno više od 20 milijuna kuna.
Najveći broj zahtjeva, 50.734, strani državljani lani su podnijeli na graničnom prijelazu Orašje. Riječ je o jednom o najfrekventnijih prijelaza u BiH preko kojeg je u prvih šest mjeseci 2017. zabilježen prelazak čak 2.127.957 osoba i 932.717 prijevoznih sredstava.
Granični prijelaz Brčko je zaprimio 28.252 zahtjeva za povrat PDV-a, Gradiška 20.061, Šamac 14,258, a Brod 8786.
I dok je Slavonija suočena s masovnim iseljavanjem građana, a samo je na području Vukovarsko-srijemske županije lani podneseno 4406 prijava privremenog odlaska izvan RH, zanimljivo je da potrošnja raste. Podaci govore da prekogranični šoping-turizam i dalje cvate i da građani iz godine u godinu u susjednoj BiH ostavljaju sve više novca.
Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, odjeće, obuće, opreme za bebe, namještaja, bijele tehnike do građevinskog materijala. Jedan od osnovnih razloga odlaska u prekogranični šoping je povrat poreza na dodanu vrijednost koji se obračunava prema jedinstvenoj stopi od 17 posto, za koliko Slavonci u BiH kupuju jeftiniju robu.
I lani su u BiH najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Pravo na povrat PDV-a imaju strani državljani koji nemaju prebivalište u BiH, a ostvaruju ga na kupljenu robu u vrijednosti minimalno 100 konvertibilnih maraka (oko 400 kuna) koju iznose izvan carinskog područja te države. Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i original popunjen obrazac za povrat poreza.
Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića, te prerađevine od duhana.
Brojni stanovnici županjske Posavine preko granice odlaze prije svega radi kupnje goriva, duhana i piva, tako da je iznos novca koji Slavonci ostavljaju u BiH daleko veći od onoga izračunatog na temelju podnesenih zahtjeva za povrat poreza. Od 1. siječnja u BiH su ponovno poskupjele cigarete, pa zato i ne čudi što je rezani duhan sve traženiji. Na oraškom području prodaje ga se po cijeni od 20 do 30 maraka za kilogram (80 do 120 kuna), ovisno o kvaliteti.
Od 1. veljače u BiH trebala bi početi primjena novog Zakona o trošarinama, što znači da će cijene goriva na BiH benzinskim crpkama biti povećane za 18 feninga (70-ak lipa) i mnogi tvrde da će doći do lančanoga poskupljenja od osnovnih životnih namirnica pa nadalje. Dizel bi trebao koštati 2,06 maraka, a benzin 2,11 KM, oko osam kuna za litru. Sarajevski mediji javljaju kako će unatoč poskupljenju, BiH i dalje imati jednu od najnižih cijena goriva u regiji, jer će u Hrvatskoj litra goriva biti veća za 50-ak feninga (kunu i pol do dvije), a u Srbiji za 30-ak feninga.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
