Selo Račinovci, smješteno na istoku županjske Posavine, na tromeđi Hrvatske, BiH i Srbije, izabrano je za seosku prijestolnicu Vukovarsko-srijemske županije za 2018. godinu. Projekt je lani pokrenula Županija s ciljem oživljavanja malih ruralnih sredina pokretanjem niza društvenih, kulturnih, sportskih i gospodarskih aktivnosti kojima se može pokazati i dokazati da hrvatsko selo ima dovoljno bogatstva, snage i razloga za život.
Na turističku kartu
Kako bi priča o seoskoj prijestolnici bila zaokružena, namjera je projekt povezati s turističkom ponudom i dati mogućnost malim slavonskim selima da se pokušaju uvrstiti na turističku kartu kontinentalne Hrvatske. Na ovaj se način, pojasnio je pročelnik županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Andrija Matić, želi pokazati da se i u malim sredinama, poput Račinovaca, može živjeti i opstati uz pomoć državnih i lokalnih institucija. Nakana je, između ostaloga, pokazati što lokalne zajednice mogu učiniti, ali i istodobno otkriti kritične točke koje se ne mogu riješiti bez pomoći institucija.
– Želimo dodatno osnažiti civilno društvo u lokalnoj zajednici kroz financiranje njihovih aktivnosti. Želimo javnost upoznati da postoje male sredine i odlučni ljudi koji čvrsto i snažno jamče pripadnost toj lokalnoj zajednici – poručuje vukovarsko-srijemski župan Božo Galić.
Za financiranje aktivnosti u sklopu projekta raspoloživ je iznos od 100.000 kuna u županijskom proračunu. Natječaj je objavljen sredinom siječnja, a uvjet za stjecanje statusa seoske prijestolnice bio je da naselje nije općinsko sjedište, da ima manje od 1000 stanovnika i da ima najmanje pet aktivnih civilnih udruga. Općina u čijem je sastavu selo koje konkurira na natječaju ne smije imati dugovanja prema Županiji, a za sufinanciranje ovoga projekta mora imati i vlastita sredstva, kao i plan aktivnosti.
U Račinovcima djeluje čak deset udruga: ŠNK Sloga Račinovci, Tenis klub Cvelferija, Boćarski klub Račinovci, Konjogojska udruga Tromeđa, udruga Cvelferke, Kulturno-umjetničko društvo Sloga, Lovačka udruga Lijać, ŠRD Sloga Račinovci, udruga Sava Račinovci i DVD Račinovci.
Čak 31 aktivnost
Tijekom 2018. godine u sklopu projekta “Seoska prijestolnica” u Račinovcima je predviđena čak 31 aktivnost. Uz pokladno jahanje i maskenbal koji su organizirani uoči korizme, protekle je nedjelje održana godišnja skupština županijske udruge svinjogojaca, a predstoji i godišnja skupština uzgajivača ovaca i koza te županijsko natjecanje orača. Na Cvjetnicu će biti prikaz tradicijskih običaja. Predviđeno je i obilježavanje Svjetskog dana seoske žene, 23. manifestacija Raspjevana Cvelferija te obilježavanje 210. godine XII. Kompanije. Račinovčani i njihovi gosti moći će uživati i u izložbi slika autora iz Cvelferije, a u planu su i druga razna događanja: Večer “Poznati Račinovčani”, Večer s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata, “Govor sela Račinovci”, “Večer na Savi” i “Pjesnici na Savi”. U aktivnosti je uvrštena i “Plava noć” te obilježavanje 4. godišnjice poplave, biciklistički maraton, Šahovski turnir, natjecanje u lovu ribe udicom na plovak, turnir u stolnom tenisu, turnir u boćanju, teniski turnir, konjički maraton “Sava 2018.”, memorijalni turnir “Željko Azapović” i turnir u malom nogometu. Tu je i obilježavanje Sv. Florijana, organiziranje Dana vezilja Cvelferije, postavljanje uništenih kipova u crkvi rođenja sv. Ivana Krstitelja, obilježavanje crkvenoga goda i izložba slika Ljudevita Šestića. Za provedbu navedenih aktivnosti planirano je 130.000 kuna.
Načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić zadovoljan je time što su Račinovci koji joj pripadaju odabrani za seosku prijestolnicu. Smatra da će to puno značiti oživljavanju toga sela jer više od 30 predviđenih aktivnosti ipak će motivirati i zabaviti ljude i pružiti im određenu satisfakciju da se i u njihovu selu puno toga događa. Podsjeća na to da je riječ o nerazvijenom i sustavno zapostavljenom graničnom području Hrvatske koje su katastrofalne poplave prije gotovo četiri godine dodatno unazadile.
Nužne su državne mjere
“Nakon završetka obnove ovaj je kraj ponovno zaboravljen, vratili smo se na isto, kao i prije poplava. Osim što se ljudi sada još više iseljavaju, mladi nam masovno odlaze, a sela ostaju sve praznija. Ponovno su izostale toliko potrebne mjere države, nitko ništa ne poduzima kako bi se pomoglo ovom kraju i ovim ljudima. Situacija je jako ozbiljna i bojim se da ne sluti na dobro”, upozorava Šestić.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
