Prizor brojnih humaka otkrivenih na Purić-Ljubnju ostavio ih je bez daha i označio početak projekta pod nazivom ZSAP (Županja Southampton Archaeological Project). U samo nekoliko sezona istraživanja potvrđeno je da je riječ o dosad neviđenom grobnom kompleksu na ovim prostorima.
– Nalazište Purić-Ljubanj predstavlja kompleks od 117 grobnih humaka – tumula, a prema dosadašnjim podacima nastao je u kasno brončano i rano željezno doba. Star je, dakle, približno 3.000 godina, pojašnjava voditeljica Projekta mr. sc. Andreja Malovoz. Uz nalazište Purić-Ljubanj u sezoni istraživanja 2012. poduzeto je još jedno rekognosciranje terena koje je obuhvatilo dodatni dio spačvanskog bazena u općini Vrbanja. Pronađen je čitav ritualni krajolik koji se za sada sastoji od 14 netaknutih grobnih kompleksa pod humcima s ukupno više od 800 tumula.
– Humci na nalazištu Purić-Ljubanj predstavljaju mjesta održavanja pogrebnih rituala koji su uključivali i polaganje zavjetnih darova koje su stanovnici ovih prostora u brončano i rano željezno doba donosili u sjećanje svojim mrtvima. Sastojali su se od fino izrađene naseobinske keramike, brončanih predmeta i obredno položenih kremiranih ulomaka ljudskih kostiju za koje je analiza pokazala da su pripadale kako muškarcima i ženama, tako i djeci, odnosno pojedinim obiteljskim zajednicama, otkriva Malovoz.
Zanimljivim smatra služenje bojom u ritualne svrhe koje je primjetno u pravljenju čvrstih bijelih pokrova od kalcitnih nakupina nad grobnim prilozima, a završni čin ceremonije sastojao se od pokrivanja grobnih priloga žutom glinom na kojoj su se potom palile vatre. Površina humka time je oksidirala i postala jarko crvene boje, da bi se dodatno prekrila pročišćenom žutom glinom pomiješanom sa žutim okerom. Ovakvi humci dominirali su ravnicom, te su morali izgledati jako upečatljivo u krajoliku koji u to vrijeme nije bio prekriven šumom.
SLIJEDEĆI IZAZOV – OTKRIVANJE NASELJA
Ovo je nalazište, smatraju arheolozi, od velike važnosti za razjašnjenje mnogih pitanja vezanih uz vrijeme prijelaza iz brončanog u željezno doba, kao i uloge ovog dijela Hrvatske kao raskrsnice tadašnjih putova između Istoka i Zapada. Sljedeći izazov za arheološku ekipu ZSAP-a, uz otkrivanje dosad neevidentiranih groblja pod humcima, bit će i otkrivanje pripadajućih im naselja. “Ovime ćemo nastojati dobiti odgovore na mnoga neriješena pitanja i dobiti zaokruženu sliku o zajednici ljudi čiji tragovi u krajoliku govore o jedinstvenom identitetu u prapovijesti”, poručuju voditeljice projekta dr. Sandy Budden-Hoskins i mr.sc. Andreja Malovoz.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Glas Slavonije
