Poskupljuje cestarina za pet, a ljeti još za 10 posto

I dok hrvatska javnost očekuje vijest iz Vlade o tome koliko će poskupjeti plin, a neslužbeno se, kako je prenio Dnevnik.hr u petak, može čuti da bi to poskupljenje moglo iznositi i do 23 posto od 1. travnja, kreće i realizacija dogovora sa Svjetskom bankom oko refinanciranja obveza Hrvatskih autocesta, što će donijeti povećanje cestarine.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u petak je potvrdio kako će cestarina na autocestama kojima upravlja HAC porasti za pet posto, a tijekom ljeta uvodi se sezonska tarifa s cestarinom skupljom za deset posto. Ovo povećanje od pet posto predstavlja zapravo izjednačavanje cijene cestarine s onom na autocesti Zagreb – Rijeka kojom upravlja ARZ. Cestarina će dakle i prije ljetne sezone poskupjeti na Dalmatini, autocesti Bregana – Lipovac – Osijek, Zagreb – Goričan i Zagreb – Sisak. Tako bi cestarina za osobna vozila od Zagreba do Lipovca umjesto dosašnje 122 kune trebala stajati 128 kuna, a u ljetnoj sezoni 141 kunu. Cestarina od Zagreba do Osijeka porast će sa sadašnjih 116 na 122 kune, a u ljetnoj sezoni na 134 kune. Od Zagreba do Splita vozači osobnih automobila morat će izdvojiti 183, umjesto sadašnje 174 kune, a u ljetnoj sezoni 201 kunu. Na relaciji Zagreb – Rijeka cestarina je 70 kuna, a prema ljetnoj tarifi bit će 77 kuna.

Poskupljenje neizbježno
– Svi znaju da je ukupan dug Hrvatskih autocesta 5,2 milijarde eura. Ove godine dolazi na naplatu 1,2 milijarde eura, a sljedeće godine još i više. To je veliki problem za državne financije, koji treba riješiti. Mi smo prije otprilike godinu dana, nakon što smo odustali od prodaje autocesta, u suradnji sa Svjetskom bankom krenuli u poslovno i financijsko restrukturiranje – izjavio je ministar Butković novinarima u petak.
Pojasnio je kako ti pregovori još traju, da su u završnoj fazi, no da Vlada još nije donijela odluku. Kazao je kako će Vlada odluku donijeti vrlo brzo jer Hrvatskoj, kako je rekao “ove godine dospijeva na naplatu 1,2 milijarde eura, a to je nešto što Hrvatske autoceste iz svojih prihoda ne mogu vratiti”.
Butković je kazao kako je riječ o reformskom paketu mjera koji se priprema, a koji ide u cilju povećanja prihoda, odnosno smanjenja rashoda u cestarskim tvrtkama kako bi se postiglo da one budu “održive i stabilne i da više ne zadaju glavobolju državnom proračunu”. Dodao je kako će javnost s detaljima biti upoznata za desetak dana.
Bivši SDP-ov ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić podsjeća kako su još u njegovu mandatu započeti pregovori sa Svjetskom bankom o restrukturiranju Hrvatskih autocesta.
– Ako se ulazi u to, držim da bi trebao postojati iznos cestarine na godišnjoj razini, odnosno ako se uvodi ljetna, sezonska i skuplja tarifa cestarine, onda bi u istom vremenskom trajanju u godini morala postojati i jeftinija tarifa. Recimo da je bazna cijena cestarine sto kuna, pri čemu bi šest mjeseci bila 110 kuna, a izvan sezone, također šest mjeseci, 90 kuna. Svjetska banka daje kredit za refinanciranje obveza, ali ima i očekivanja – povećanje prihoda i smanjenje rashoda. A tu je i obveza snižavanja rashoda, pa se ponovno vraćamo na priču o automatizaciji dijela naplate, mogućoj privatizaciji održavanja i naplate… Na vladajućoj je garnituri da izabere neki od modela. No, cestarine će neizbježno poskupjeti – kaže Hajdaš Dončić.
Nedostaje ljudi?
Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić podsjeća kako je povećanje cestarine predviđala studija izrađena još za potrebe provođenja monetizacije autocesta, a da Svjetska banka traži povećanje prihoda i smanjenje rashoda.
– Autoceste su razvojni projekti, a kako se ide od razvojnog prema komercijalnom, to zahtijeva i ovakve mjere kakve se pripremaju. Čak smatram da nije bilo nužno povećavati cestarinu. Prema planu gradnje i otplate dugova za gradnju autocesta do 2023. godine planirana je trošarina od 60 lipa po litri goriva kojom bi se servisirali ti dugovi. Milanovićeva vlada smanjila je tu trošarinu sa 60 na 20 lipa. HAC je od tada gubio godišnje 900 milijuna kuna. Taj je novac završio u HŽ-u, koji se od 2003. nije maknuo s mjesta. Vraćanjem trošarine na iznos od 60 lipa izbjegla bi se potreba povećanja cestarine. Tog povrata vjerojatno neće biti, tako da će HAC biti prisiljen povećati cestarine. Kada je riječ o snižavanju troškova, moram naglasiti kako se u HAC-u kontinuirano provodi optimiziranje rashoda koje smo već radikalno smanjili. Iz sustava autocesta kojima upravljaju državne tvrtke od 2013. godine otišlo je 500 ljudi. Daljnje smanjenje broja ljudi značilo bi da će naš posao morati netko izvana obavljati, a mi kao sindikat borit ćemo se protiv toga. Već ove godine u sezoni će nam nedostajati sto ljudi za provedbu naplate i održavanja autocesta – naglašava Stanić.

Vinjete bi donijele smanjenje prihoda od cestarina
Na pitanje novinara je li se odustalo od uvođenja vinjeta, Butković je naglasio kako se od toga nije odustalo te da je u pregovorima sa Svjetskom bankom budući sustav naplate ostavljen otvorenim. “Moramo štititi prihode hrvatskih autocesta i ne smijemo dopustiti smanjivanje prihoda. Analize i studije koje su načinjene o pitanju uvođenja vinjeta nisu dale rezultate da bi se prihodi povećali na autocestama, čak suprotno”, kazao je Butković. Dodao je kako će do kraja godine biti napravljena još jedna studija koja će sagledati sve elemente, “čuvajući prihode, ali povećavajući sigurnost i činjenicu da treba povećati promet na autocestama”. “Vinjete nisu zatvorene kao prijedlog, ali u ovom trenutku najvjerojatnije će se ostaviti ovaj sustav naplate”, zaključio je.

Plin bi od 1. travnja mogao poskupjeti do 23 posto
Prema neslužbenim informacijama koje je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike prenio u petak Dnevnik.hr, cijena plina od 1. travnja mogla bi porasti za čak 23 posto. Ipak, u Ministarstvu se nadaju kako do takvog poskupljenja neće doći jer će država nastojati utjecati na stavke prema kojima se računa cijena plina. Država će, navodi Dnevnik.hr, još godinu dana određivati HEP-u maksimalnu cijenu po kojoj može prodavati plin lokalnim distributerima.

Izvor Glas Slavonije