otkako je prije sedam godina talijanska korporacija SDF preuzela tadašnju tvornicu poljoprivrednih strojeva i uređaja “Đuro Đaković”. Županjski su kombajni postali poznati diljem Europe jer čak 95 posto proizvodnje završava u izvozu, a žanju polja čak u Egiptu i Iraku.
Unatoč teškim uvjetima poslovanja i svjetskoj ekonomskoj krizi, koja posljednjih godina nije zaobišla ni proizvođače poljoprivrednih strojeva, tvornica nije smanjivala broj radnika. Povećana je interna proizvodnja, investirano u nove proizvode i razvoj nove tehnologije.
– I 2013. će, prema najavama, biti teška, ali unatoč tome planiramo povećati proizvodnju za 10 posto i proizvesti 370 kombajna. U navedene brojke smo sigurni jer jedino nas investicije u tehnologije proizvoda i proizvodnje mogu održati konkurentnima na vrlo zahtjevnom tržištu – ustvrdio je tehnički direktor Damir Kobaš.
Najveći dio kombajna iz ovogodišnje proizvodnje završit će u Njemačkoj, Francuskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Italiji, a u Same Deutz Fahr Žetelicama planiraju povećati prodaju i na ruskom tržištu. Konkurencija je sve jača i mnogi u osvajanje tržišta idu smanjenjem prodajne cijene kombajna, no u županjskoj tvornici o tome ne razmišljaju. Uštede ostvaruju na drugim područjima i nastoje maksimalno smanjiti troškove proizvodnje.
Ambiciozan poslovni plan za 2013. znači i upošljavanje dodatnog broja radnika. Od ponedjeljka, 7. siječnja, u tvornici se počinje raditi punom parom, a uz stalne radnike angažirano je i 110 sezonaca, koji će do početka srpnja, odnosno sezone žetve i vršidbe, imati siguran posao i redovitu plaću. Tim su potezom Same Deutz Fahr Žetelice dale velik doprinos ublažavanju crne slike rekordne nezaposlenosti na županjskom području.
– Zamolbi je pristiglo puno više negoli je potreba, ali problem je pronaći kvalificirane radnike koji imaju iskustva na poslovima strojne obrade, zavarivanja, lakiranja i mehanike poljoprivrednih strojeva. Zbog toga uglavnom primamo radnike koji su kod nas već stekli određeno iskustvo na tim poslovima. U naše radnike dosta ulažemo što se tiče obuke i školovanja, primjerice, većina zavarivača je certificirana – pojašnjava Kobaš.
Marija Lešić Omerović/Glas Slavonije