Nakon češnjaka i zelenog graha, čiju proizvodnju potiče i Vukovarsko-srijemska županija, pojedinci su krenuli i sa šparogama, hrenom, koji stručnjaci preporučuje u poplavljenim područjima, a neki su se odlučili upustiti u proizvodnju lješnjaka, pa čak okušati i s egzotičnim plodovima. Nakon loše godine sa šećernom repom, skupina poljoprivrednika zainteresirala se za proizvodnju maka i odlučna je na slavonska polja vratiti kulturu koja je nekada bila uobičajen prizor u dvorištima i vrtovima naših baka.
“Svjestan sam da moram nešto mijenjati ako želim opstati i od zemlje živjeti. Iako mi Slavonci koji smo naučili na kukuruz i pšenicu teško prihvaćamo promjene, tržište nameće nova pravila, više nemamo izbora i moramo se orijentirati na neku novu proizvodnju jer ovako dalje ne ide. Dugo sam razmišljao, informirao se i tražio što bi bilo najisplativije i naišao sam na mak”, kaže poljoprivrednik iz Gradišta. Dodaje da je riječ o izuzetno dohodovnoj kulturi. U Hrvatskoj se uzgaja samo uljani mak za sjeme, i to uglavnom u vrtovima za potrebe kućanstva.
Potrebe za sjemenom maka u nas su mnogo veće od domaće proizvodnje, a podmiruju se uvozom. Osobito se uvoze znatne količine alkaloida iz maka za potrebe farmaceutske industrije.
“Urod je oko dvije tone po hektaru, a cijena se na europskim tržištima, ovisno o napajanju tržišta, kreće između euro i dva za kilogram. Znači ako bude tonu, što je minimalno, to je tisuću, tisuću i pol eura, a može biti i do četiri-pet tisuća eura, ovisno o uvjetima proizvodnje i prinosima”, kaže naš sugovornik koji ovih dana kreće u razgovore s otkupljivačem.
“Prema informacijama kojima raspolažem, Šafram je jedini uvoznik maka za Hrvatsku, i uvozi ga iz Češke. Znači, prostor postoji, dobra volja je tu, zakonski je sve regulirano, samo se treba pridržavati propisanog i ograničenja nema. Ali sve ćemo puno bolje znati nakon razgovora s otkupljivačem”, kaže.
Naime, zbog sadržaja alkaloida u tobolcima, pravna ili fizička osoba dužna je najkasnije u roku od 30 dana od datuma sjetve uzgoj maka prijaviti Ministarstvu poljoprivrede RH, odnosno poljoprivrednoj inspekciji. Prijavu uzgoja maka na Obrascu 2 iz Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka, te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu (NN 18/2012.) proizvođač treba dostaviti poljoprivrednoj inspekciji najkasnije do 1. svibnja tekuće godine.
Mak pripada u najstarije uzgojne kulture i bio je poznat još u kamenom i brončanom dobu, u Grčkoj, Rimu i Egiptu. Makovo ulje ima veliku hranjivu vrijednost jer sadrži velik broj masnih kiselina i po vrijednosti je najbliži maslinovu i sezamovu ulju. Makovo se ulje koristi za ljudsku prehranu, ali je proizvodnja maka također vrlo važna i za izradu lakova, sapuna i kvalitetnih slikarskih boja. Sjeme se koristi u domaćinstvima, pekarstvu i slastičarstvu.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
