Strabag i Saubermacher ustraju na nagodbenom prijedlogu od pet milijuna eura i ne pristaju na njegovo smanjenje. Unatoč tome, 17 vijećnika Gradskog vijeća Osijeka ovoga je mjeseca ustrajalo na odluci da Grad Osijek isplati 43,3 posto, koliki je udio Grada Osijeka upravo od nagodbe na 3,5 milijuna eura. Hrabrost osječkim vijećnicima za ovakav potez dala je odluka Gradskog vijeća Vinkovaca, gdje je također donesena odluka da će ovaj grad platiti svojih 23,3 posto od 3,5 milijuna eura.
– Na Gradskom vijeću donijeli smo odluku da prihvaćamo nagodbu u iznosu od 815.000 eura, što mislimo da su realni i stvarni troškovi austrijske tvrtke Saubermacher Dienstleistungs Ag te Strabag Ag. S tom odlukom išli smo na Visoki trgovački sud u Zagrebu gdje je bio postupak mirenja na kojem su bili Austrijanci – kaže vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić o ZOIS-u.
Slična odluka očekuje se i od Grada Vukovara, a prema riječima vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave odluka za ZOIS donijet će se na Gradskom vijeću koje je zakazano za 23. travnja. Upravo odlukama ova tri grada o pristanku na odštetu do tek 3,5 milijuna eura misli se izvršiti pritisak na Austrijance. No, hoće li ujedinjeni gradovi biti dovoljno jak argument za austrijske tvrtke da popuste i smanje svoje zahtjeve znat će se tek 15. svibnja, kada je u Zagrebu novi postupak mirenja, i kada će novi prijedlog biti iznesen pred njihova odvjetnika.
No, dok ova tri grada pristaju na isplatu umanjene odštete, Županja i Beli Manastir uopće se ne žele nagoditi sa Strabagom i Saubermacherom. Tako je Gradsko vijeće Županje odbilo prijedlog o zaključenju sudske nagodbe u kojem stoji kako se Grad Županja obvezuje austrijskim trgovačkim društvima isplatiti 517.500 eura.
– Na nagodbu nećemo pristati zato što još nisu iskorištena sva pravna sredstva. Za pravo nam daje presuda Vrhovnog suda i ne želim se dovesti u situaciju da potpišemo nagodbu i da me kasnije netko proziva da smo možda mogli dobiti parnicu – kaže gradonačelnik Davor Miličević, podsjetivši na slučaj Damira Polančeca, koji je državi uštedio novac, a potom završio u zatvoru.
S odbijanjem Gradskog vijeća susreo se i gradonačelnik Belog Manastira Ivan Doboš. Točka, doduše, nije skinuta s dnevnog reda, već je preimenovana u informaciju o stanju. Iznenađen takvom odlukom, Doboš je istaknuo kako bi, u slučaju da Visoki trgovački sud potvrdi arbitražni pravorijek, a Austrijanci povuku svoju ponudu, iznos potreban za plaćanje bio dvostruko veći od onog koji se predlaže u nagodbi. Doboš je podsjetio kako je u Hrvatskoj do sada odbijen samo jedan međunarodni arbitražni pravorijek, a ako bi se to dogodilo, slučaj slavonsko-baranjskih gradova i austrijskih tvrtki bio bi drugi. Recimo i kako se upravo ovi gradovi već sada prijete Osijeku da će u slučaju ako dođe do plaćanja odštete oni tužiti upravo Grad Osijek, koji smatraju glavnim krivcem za jednostrano raskidanje ugovora 2009. s Austrijancima, te tražiti od Osijeka namirenje štete koju oni moraju platiti. U slučaju da Austrijanci ne pristanu na nagodbu od 3,5 milijuna eura i gradovi osnivači ZOIS-a izgube sudski postupak, naplata cjelokupnog iznosa po arbitražnom pravorijeku uvećano za kamate i troškove iznosit će oko 13 milijuna eura ili više od sto milijuna kuna.
l Godine 1999. započeli su pregovori o razvoju projekta gradnje pogona regionalnog deponija istočne Slavonije.
l Godine 2003. Upravno vijeće ZOIS-a donijelo je odluku o izboru konzorcija Strabag – Saubermacher kao najpovoljnijeg ponuditelja. No, već tada je ravnatelj ZOIS-a s predstavnicima konzorcija potpisao Protokol o izboru u kojem su mijenjane neke odredbe, i to u korist Quantuma, a na štetu ZOIS-a.
l Godine 2006. gradovi suosnivači ZOIS-a (Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Županja i Osijek) s društvima Strabag i Saubermacher sklopili su koncesijski ugovor.
l Godine 2008. započinju problemi kada su austrijske tvrtke dobile odbijenicu za građevinsku dozvolu za gradnju odlagališta otpada, i to zato što nisu priložile “glavne projekte usklađene sa Zakonom o gradnji te lokacijskim uvjetima.” Odbijanjem tog zahtjeva započinju “optužbe i prijetnje” koncesionara na račun ZOIS-a te najava odštetnog zahtjeva u visini od 5,5 milijuna eura.
l Godine 2008., u lipnju, zbog problema i nejasnoća, na prijedlog stranke Zeleni Hrvatske, Gradsko poglavarstvo Osijeka osnovalo je Povjerenstvo za preispitivanje preuzetih obveza Grada Osijeka kao osnivača ZOIS-a, jer se ispostavilo i da ugovor potpisan na hrvatskom i njemačkom jeziku uopće nije jednak, te da se Austrijanci pridržavaju ugovora i stavki potpisanih na njemačkom jeziku, a kojih u hrvatskom prijevodu nema.
l Godine 2009., 15. siječnja, na sjednici Upravnog vijeća ZOIS-a donesena je odluka o trenutačnom raskidu ugovora jer koncesionar i nakon isteka roka od 14 mjeseci nakon sklapanja ugovora o osnivanju služnosti prava građenja nije ishodio građevinsku dozvolu, niti je pokazao interes da podnese novi zahtjev za nju. Dužnosti ravnatelja razriješen je Ivan Domanovac jer je ocijenjeno da ne provodi odluke Upravnog vijeća na dogovoren način. Nakon što je otkazan sporni ugovor, uslijedilo je nekoliko arbitražnih i drugih sudskih postupaka, a konačni pravorijek je da su gradovi osnivači dužni Austrijancima platiti odštetu u visini 13 milijuna eura.
l Godine 2012. Grad Osijek podnio je kaznenu prijavu Uskoku protiv 12 osoba zbog kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti jer smatra da su nezakonitim radnjama dovele gradove osnivače ZOIS-a u težak financijski položaj. U kaznenoj prijavi su Ivan Domanovac, bivši ravnatelj ZOIS-a, Božo Galić, predsjednik Upravnog vijeća ZOIS-a, Damir Klasiček, bivši dogradonačelnik Osijeka, te članovi Upravnog vijeća ZOIS-a Nedo Cepić, Jadranka Nikolov, Zdenko Dević, Krešimir Šafhauzer, Davor Miličević i Vladimir Kedmenec, kao i Ivan Bešlić, bivši savjetnik i predstavnik Grada Osijeka i Upravnog vijeća ZOIS-a.
N. Z. EBERHARD/M. LEŠIĆ OMEROVIĆ/I. GETTO/M. KOKAJ/glas-slavonije.hr