Pokladno jahanje običaj je koji datira još iz vremena Vojne krajine kada su graničari na Savi čuvali granice od Turaka. Vojnici su na konjima tada jahali selom i tražili cure, jer to im je bio jedini način da dođu do djevojaka, pojašnjavaju konjogojci iz Županje. Iako je taj običaj vezan uz naselja uz granicu, pokladno jahanje iz godine u godinu organizira se u sve većem broju sela diljem Slavonije i Baranje, u kojima taj običaj nikada ranije nije postojao. Ovog će mjeseca, prema za sada utvrđenom popisu za 2017., prvo pokladno jahanje bit će održano u nedjelju, 15. siječnja, u Soljanima, a u subotu, 21. siječnja, jahači će prodefilirati ulicama Iloka. Nakona toga (sutradan) na redu su Retkovci, a u subotu, 28. siječnja, topot konja odjekivat će Privlakom. Posljednja nedjelja siječnja rezervirana je za pokladno natpjevavanje u Šiškovcima.
Prve subote veljače veseli jahači razveselit će mještane Strizivojne i Čepina, a nedjelju, 5. veljače, prodefilirat će ulicama Tomice, Kruševice, Širokog Polja i Slavonskog Šamca. Subota, 11. veljače, rezervirana je za Đakovo, Gradište i Laslovo, a dan kasnije pokladno jahanje bit će u Piškorevcima, Starima Mikanovcima i Vukovaru. Stanovnici Tenje, Vinkovaca i Čajkovaca jahače će dočekati 18. veljače, a dan kasnije članovi Starog graničara i njihovi gosti pokladnim će jahanjem u Županji najaviti početak jubilarnog, 50. Šokačkog sijela.
Istog dana jahači će proći i Starim Topoljem i Donjim Andrijevcima. Petak, 24. veljače, predviđeni su za Rokovce i Andrijaševce, a dan kasnije topot konja i pjesma jahača odjekivat će Slakovcima, Branjinim Vrhom i Župom Bučje te Dragalićem, Kupinom i Ivanovcem. U nedjelju, 26. veljače, jahači će u pokladnoj povorci ponovno proći ulicama Županje, a pokladno jahanje bit će i u Ruščici i Starim Perkovcima. Pokladni ponedjeljak rezerviran je za Babinu Gredu i Bošnjake.
Posljednjeg dana sezone pokladnog jahanja, u utorak, 28. veljače, uoči Čiste srijede i početka korizme, u starom graničarskom običaju uživat će mještani Popovca, Vrpolja, Otoka i Donje Bebrine. Riječ je o za sada poznatim terminima, a još neka naselja diljem Slavonije i Baranje utvrđuju i dogovaraju datume održavanja pokladnog jahanja.
M.Lešić Omerović/glas-slavonije.hr
5 Comments
marco75
Bude i poneki trijezan.
Anonimno
Tenja (ne Tenje),Laslovo, Ivanovac, Čepin, Branjin Vrh sve sela uz Savu, koja održavaju “graničarske običaje”. Kada će se ti pametnjakovići sjetiti da organiziraju “Sinjsku alku” i ona je dio hrvatske tradicije. Pitam se gdje su sada udruge za zaštitu životinja, jer to što rade neki pijani jahači (većina) sa “svojim” konjima je u najmanju ruku maltretiranje da ne upotrijebim pravu riječ zlostavljanje.
Leo
Pa neka Alkari organiziraju u svom mjestu, a ovdje je Slavonija i slavonski običaji!!!
A za loš postupak sa konjima svaki je pojedinac odgovoran, a to je kada Država daje poticaj onima koji neznaju sa konjima postupat. I i i i………………….:)
marco75
Leo, običaj je graničarski, nije cijela Slavonija bila Vojna granica.
Leo
Znaš marco75 nekad kada se u slavonskim selima živjelo od rada (a ne od poticaja) pokladno jahanje bilo je u svakom selu Slavonije, tada su vlasnici konje uprezali u saone a oni lipotani uhranjeni bi vlasnici jahali, da ih malo izvedu iz staja te ih pokažu svoje lipotane, i to je bilo diljem slavonije ne samo u graničarskim selima.
A na pokladski utorak bila bi svatovska povorka te bi djevojka bila mladoženja a neki bećar mlada, i tako to bi…………