– Ove godine očekujemo između 550 i 600.000 tona šećerne repe na oba sirovinska područja – Sladorane i Viro tvornice šećera Virovitica. Kampanja će se održavati u Sladorani smanjenim kapacitetom nego inače i u šećerani Viro punim kapacitetom u cilju da se repa preradi u što kraćem roku i tako ostvari maksimalan učinak za kooperante u smislu optimalne digestije i količine. Također je važno da sva repa bude izvađena do 15. studenoga kako bismo mogli pripremiti repište za sjetvu drugih kultura – kazao je najavljujući početak kampanje Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira, najveće hrvatske šećerane, u čijem je vlasništvu i županjska Sladorana.
Uz početak kampanje, krenulo se i s organizacijom proizvodnje šećerne repe za sljedeću godinu. Najavljeno je da će otkupna cijena slatkog korijena u 2016. godini biti 250 kuna za tonu na bazi digestije od 16 posto. Za svakih daljnjih 1 posto digestije Viro i Sladorana plaćat će dodatnih 20 kuna. Stručnjaci Sladorane na raspolaganju su kooperantima i nastojat će im raznim mjerama pomoći smanjiti troškove i povećati proizvodnju, prinose i kvalitetu slatkog korijena kako bi ostvarili što veću zaradu. Zahvaljujući dodatnom poticaju od 300 eura po ha iz EU-a, a koji je zajamčen do 2020. godine, s pravom se može očekivati da će interes za repu kao najdohodovniju kulturu biti i dalje visok, jer tih 300 eura po ha ili 5 eura po toni repe upravo je razlika u konkurentnosti između naših i primjerice njemačkih proizvođača. S tim se slaže i dugogodišnji proizvođač šećerne repe Marko Mrkonjić iz Babine Grede koji je zadovoljan korektnošću i partnerskim odnosom sa Sladoranom.
– Lani je situacija bila iznimno teška, i za nas proizvođače i za prerađivače. Svjedoci smo cijenama šećera u prodavaonicama koje nikada nisu bile niže. Vjerujem da je to samo prolazna faza koju ćemo zajednički prebroditi i da će krenuti nabolje. Od repe ne namjeravam odustati i sijat ću je na proljeće, a na kojoj površini, zavisit će od plodoreda – kaže Mrkonjić.
Lanjska kampanja u Sladorani zapamćena je po rekordnim prinosima i lošoj digestiji, u prosjeku tek nešto višoj od 13 posto, a ovogodišnja će biti jedna od najkraćih. Prošla 2014. i početak 2015. godine ostat će zapamćeni kao najgore razdoblje europske industrije šećera zbog pada cijena šećera na europskom tržištu. No, Zadro ne gubi optimizam i vjeruje da je najgore prošlo, da je ‘šećerna’ kriza dotaknula samo dno i da će poslovanje krenuti uzlaznom putanjom.
M.Lešić Omerović/glas-slavonije.hr