Pelet sve traženiji na domaćem tržištu

U današnjem izdanju Glasa Slavonije stoji kako najveći dio proizvodnje hrvatskih peletara i dalje završava u izvozu, vlasnik Tvornice peleta Šiška u Županji Mijo Ćošković zadovoljno konstatira kako raste interes domaćih potrošača za gorivo budućnosti.
– U projekt gradnje tvornice peleta krenuli smo 2007., već je gotovo deset godina kako radimo i mogu reći da smo tek ove godine i ove zime osjetili i našim potrošačima u Hrvatskoj pokazali da je pelet ipak ogrjev budućnosti i da je najprimjereniji za upotrebu na našim prostorima – kaže Ćošković.
Dnevno se u pogonu u Županji, gdje se radi u tri smjene, proizvede oko 150 tona peleta, dok je u Štitaru rad organiziran u jednoj smjeni i proizvede se oko osam tona peleta dnevno. Na upit o tome kolika je količina mjesečno potrebna jednom kućanstvu za grijanje, pojašnjava da potrošnja prije svega ovisi o samoj kući, o infrastrukturi, odnosno kvaliteti izolacije i stolarije, no jednom kućanstvu koje koristi peć od 8,5 ili 10 kilovata, dnevno je potrebno maksimalno 15 kilograma peleta, čija je cijena 25 kuna s PDV-om.
A koliko na potrošnju utječe kvaliteta peleta, Ćošković pojašnjava da su vrste A1 i A2, što se tiče ogrjevne moći u istom rangu, a jedina razlika je u tome što se pri izgaranju A2 peleta pojavljuje više pepela, što zahtijeva češće čišćenje peći.
Iako se pelet može kupiti i u trgovačkim lancima, Ćošković ističe da oni nemaju iskustava s takvom prodajom.
Neće biti nestašice
– Mi smo veliki proizvođači peleta, mogu reći najveći u Hrvatskoj, i bazirali smo se na ugovore, odnosno otpremu i proizvodnju koju radimo cijele godine. S velikim trgovačkim lancima nismo surađivali jer nismo za tim imali potrebe. Pelet prodajemo u našem poduzeću po cijeni koju sam maloprije spomenuo, a trgovci zasigurno moraju zaračunati i svoju maržu – kaže Ćošković.
Iako su ovaj mjesec u Hrvatskoj zabilježene ekstremno niske temperature, što za sobom povlači i povećanje potrošnje energenata, županjska tvornica peleta nije povećavala proizvodnju i stalno radi istim kapacitetom. No, potražnja za peletom je povećana.
Ćošković naglašava da je pelet ekološko gorivo s velikim uštedama i poručuje potrošačima da ne trebaju strahovati da će doći nestašice peleta.
– Imamo najveće proizvodne kapacitete u Hrvatskoj i potrošači u našoj bližoj okolici, u radijusu od 50 kilometara, uvijek će ga imati dovoljno. Zbog ekstremno niskih temperatura imali smo jedan mali zastoj u pogonu, ali vrlo se brzo sve vratilo u normalu i nema bojazni da će se ostati bez peleta – zaključuje.

BH-peleti poskupjeli
Pojedini potrošači u županjskom kraju pelet su kupovali u trgovačkim centrima u susjednoj Bosni, gdje su pakiranje od 15 kilograma plaćali pet konvertibilnih maraka, odnosno 20 kuna. U posljednje je vrijeme došlo do nestašice peleta na bosanskom tržištu. S rastom potražnje prije nekoliko dana narasla mu je i cijena, što je neugodno iznenadilo potrošače koji se sve više žale i na kvalitetu peleta. Bosanskohercegovački portali javljaju kako za vreću peleta od 15 kilograma sada treba izdvojiti od šest do osam KM, odnosno od 24 do 32 kune. Navode i činjenicu kako je većina proizvođača, kojih u BiH ima više od 30, dosad pelete uglavnom izvozila te im to tržište i nije donosilo primarnu zaradu. Stoga toliki rast cijena mnogi ne smatraju opravdanim.
Pelet je biogorivo, prešani drvni ostatak vlažnosti manje od 10 posto, što mu dajevisoku energetsku učinkovitost. To su cilindrična zrna dijametra pet do šest milimetra i dužine 10 do 25 milimetara. Energetska vrijednost peleta je oko 18 MJ/kg peleta (5 kW/h). A ilustracije radi, 650 kg peleta zauzima 1 m3 prostora.

1,85 kilograma peleta – kubik zemnog plina
– Ljudi su stalno u potražnji i drago mi je što mnogi prelaze na korištenje peleta kao ogrjeva, jer konačno počinju shvaćati njegove prednosti i ekonomsku opravdanost. Prema toplinskim vrijednostima dva kilograma peleta zamjenjuje jednu litru loživog ulja, odnosno 1,85 kilograma peleta zamjenjuje kubik zemnog plina. Potrošači su napravili svoju računicu i odlučili se za ono što im je najisplativije i najbolje za korištenje – ustvrdio je Ćošković.

M.Lešić Omerović/glas-slavonije.hr