Palijativna skrb je aktivna i cjelovita briga za osobu čija bolest više ne reagira na liječenje, a kojom se nastoji ublažiti bol i patnju te poboljšati kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji. Pacijenta u sustav palijativne skrbi prijavljuje liječnik obiteljske medicine ili bolnica prilikom otpusta, na temelju procjene stanja pacijenta, mogućnosti liječenja i potrebama obitelji.Kroz sustav palijativne skrbi Doma zdravlja Županja u prošloj je godini ukupno prošlo 235 pacijenata s područja županjske Posavine, a preminulo ih je 98. Najviše je oboljelih od tumorskih bolesti, no kardiovaskularne i neurološke bolesti su također prisutne u velikom broju.
Kod kuće- Mobilni palijativni tim u protekloj godini imao je 1407 kućnih posjeta, radnim danom od 7 do 15 sati, i odradio je 2572 dijagnostičko-terapijskih postupka – govori ravnateljica Doma zdravlja Luca Lešić.
Pacijenti više ne moraju ići u bolnicu, na Hitni prijam, sve se to sada odradi kod kuće: infuzije, davanje intramuskularne i intravenozne terapije, urinarni kateteri, aspiratori, njega stomalnog područja… Provođenjem osnovnih medicinskih postupaka u kući pacijenta, smanjuje se broj poziva hitnoj službi i prijevoz pacijenata u bolnicu.
Također su odrađene i 73 kućne posjete u poslijepodnevnim satima, vikendom, blagdanom ili praznikom. One nisu zabilježene u sustavu već u kartonu pacijenta zbog nemogućnosti provođenja posjeta izvan radnog vremena, ali su bile prijeko potrebne pacijentu i članovima obitelji. Najčešći razlog su kasni otpust iz bolnice (petak ili dan uoči blagdana/praznika), promjena, odnosno uvođenje sonde ili trajnog urinarnog katetera te previjanja koja su nužna svaki ili svaki drugi dan.
Ogledni primjerNa pograničnom području županjske Posavine mnogo je ljudi koji žive sami, mnogo je starih stanovnika i velika je potreba za palijativnom skrbi.
– Ovo je jedna teška, ali jako humana djelatnosti. Želimo ljudima koji boluju osigurati jedno dostojanstvo i da teške trenutke prebrode što je moguće lakše. Većinom su to teški onkološki pacijenti s nekim posebnim potrebama i usluga se vrši isključivo kod pacijenta – ističe ravnateljica. Mobilni palijativni tim čine koordinatorica, liječnik specijalist i viša medicinska sestra.
Da bi sustav palijativne skrbi funkcionirao na pravi način te pružio pacijentu kvalitetnu skrb, vrlo je bitna komunikacija i povezanost s ostalim službama i profesionalcima koji također sudjeluju u skrbi za pacijenta (liječnici obiteljske medicine, specijalisti, patronažna služba, sanitet, Zavod za hitnu medicinu, Crveni križ, Centar za socijalnu skrb, bolnice, ljekarnička služba…).
Dom zdravlja Županja predstavljen je kao primjer dobre prakse u implementaciji palijativne medicine kako bi se neizlječivo bolesnim pacijentima osigurala što bolja kvaliteta života do samoga kraja, a njihovim obiteljima olakšala skrb za takvog bolesnika.
REGULIRATI RAD U DVIJE SMJENE
Za pripravnost sestre vIkendom i blagdanimaU Domu zdravlja Županja smatraju da je u sustavu palijativne skrbi neophodno regulirati rad u dvije smjene te pripravnost minimalno sestre mobilnog palijativnog tima vikendom i blagdanima.
– Detektirali smo da ima velike potrebe i puno teških situacija, gdje se ni obitelj ne snalazi. Od stručnjaka za palijativu tražimo da lobiraju za cjelodnevni rad, a obratili smo se i HZZO-u. Nadam se ćemo imati dva tima palijative ili bar još jednu sestru u drugoj smjeni, pa bi doktor, ovisno o potrebama i situacijama, balansirao u obje smjene – kaže Lešić.
Marija Lešić Omerović
glas-slavonije.hr