Obilazak pokusnog polja obuhvaćao je sortne pokuse te prezentaciju rezultata i rasprava o rezultatima projekta kroz četiri cjeline: Agrotehnika u integriranoj proizvodnji šećerne repe; Integrirana zaštita šećerne repe od korova; Integrirana zaštita šećerne repe od štetnika (žičnjaci, repine nematode, repina pipa, lisne uši, gusjenice na šećernoj repi, korisna fauna šećerne repe) te Integrirana zaštita šećerne repe od bolesti (Cercospora, virusi). Na pokusnom polju testiraju se dosadašnje i nove sorte šećerne repe u cilju povećanja kvalitete i prinosa, što je ključno za konkurentnost hrvatskih proizvođača na tržištu EU-a.
U restoranu Kristal brojnim se proizvođačima obratio predsjednik Nadzornog odbora i najveći pojedinačni dioničar Vira i Sladorane Marinko Zadro. Istaknuvši značaj partnerskog odnosa s proizvođačima šećerne repe, ustvrdio je da su oni jamstvo opstojnosti tvornice, ovise jedni od drugima jer uspjesi proizvodnje repe izravno utječe na uspjeh proizvodnje šećera.
– Uvijek volim reći da je repa u našem poslu i A i B i C, a sve ostalo je D. To je proizvodnja s velikom odgovornošću i zahtijeva puno truda da bi se dobio pravi rezultat. Suradnja, komunikacija i otvoreni razgovori između proizvođača i prerađivača od velike su koristi jer jedni bez drugih ne možemo. Svima nam treba olakšati, da bude manje troškova, manje napora, a da se postignu bolji rezultati – poručio im je Zadro.
Ustvrdio je kako su u virovitičku i županjsku šećeranu do sada uložili oko milijardu kuna i sada se postavlja pitanje kako se boriti s vrlo jakom konkurencijom i kako opstati. Priznao je kako uopće nema osjećaj da smo ušli u EU, jer smatra da je Hrvatska bila neaktivna i nije znala iskoristiti ono što joj se nudilo, kao što su to znali Poljaci, Bugari i drugi. Upozorio je na neravnopravan odnos hrvatskih šećerana prema, primjerice, šećeranama u nordijskim zemljama, gdje se postižu znatno veći prinosi, digestija i kvaliteta šećerne repe i proizvode goleme količine šećera. Domaće su šećerane, ustvrdio je, ozbiljno ugrožene te bi Hrvatska od Europske unije trebala tražiti određene pogodnosti, kao što je ukidanje carine na žuti šećer. Smatra da bi Europa trebala voditi računa i držati određenu ravnotežu među sjeverom i jugom Europe te pokazati razumijevanje i izaći Hrvatskoj u susret. Zadro je još jednom ponovio da u Hrvatskoj tri šećerane ne mogu opstati, osim ako se ne dobiju određene pogodnosti.
Direktor Sirovinske službe Sladorane Ivo Rešić najavio je da s jučerašnjim danom počinje organizacija proizvodnje šećerne repe za sljedeću godinu. Najavio je da će otkupna cijena repe u 2016. godini biti 250 kuna za tonu na bazi digestije od 16 posto. A za svakih daljnjih jedan posto digestije plaćat će se dodatnih 20 kuna. Napomenuo je da je riječ o najvišoj cijeni koja je trenutačno u EU-u, što najviše govori o optimizmu vlasnika Vira i Sladorane, koji pokazuju da i dalje ozbiljno računaju na svoje kooperante i vjeruju da će repa i dalje ostati najdohodovnija kultura.
– Mi smo vam na raspolaganju i nastojat ćemo vam kroz razne mjere pomoći smanjiti troškove i povećati proizvodnju kako biste ostvarili što veću zaradu – poručio je Rešić.
