– Imam bager, građevne strojeve i mogu iznajmiti još mehanizacije i uzeti dodatne ljude. Ali nije bilo izgleda da dobijem barem pet kuća za obnovu u svom selu, kaže Marko Marić, vlasnik građevinskog obrta u Gunji.
Godinama gradi obiteljske kuće do 400 četvornih metara, ali u obnovi neće sudjelovati. Barem ne da mu izravno plati država. Kada je Vlada obećala da će obnoviti poplavom uništena sela Gunju, Rajevo Selo, Đuriće i Strošince, najavljeno je da će prednost imati tvrtke s potopljenih područja.
Popis 50 tvrtki s kojim Ministarstvo graditeljstva upravo zaključuje ugovore o obnovi pokazuje da je to samo djelomično točno. Ima dosta tvrtki iz Vukovarsko-srijemske županije, ali baš niti jedna nije iz poplavljenih sela.
Kolač vrijedan 1,2 milijarde kuna podijelit će srednje i velike tvrtke iz Zagreba, Osijeka, Slavonskog Broda, Vukovara, Vinkovaca, Đakova, Županje, Nove Gradište, Novske… Razlog: sve je išlo ekspresnim postupkom, a na poziv Ministarstva graditeljstva nisu se mogli ni javiti oni koji imaju manje od 60 radnika. Opcija je bila i udruživanje kako bi se postigao broj radnika, ali ni to nije pomoglo 30-ak raštrkanih i građevinskih malih tvrtki i obrta po selima.
– Rok od pet dana je stvarno bio kratak za udružiti se i prijaviti – kaže Marić. Odmah je nastao i problem s bankovnim jamstvima. Vrata su im zbog svega ostala zatvorena. U Ministarstvu su svjesni problema, ali, kažu, da su imali neugodan izbor i vodili se onim što je važnije za stanovnike: što brža i pouzdanija obnova.
– Iskustvo je pokazalo da je teško imati jamstva dobrih radova i sve ide sporije ako se poslovi usitne. Ali ostavili smo mogućnost udruživanja – kaže Željko Uhlir, pomoćnik ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš.
24sata.hr
