Dok u nekim zemljama osiguravajuće kuće nakon elementarnih nepogoda ovakvih razmjera propadaju, kod nas takve bojazni nema: osigurano je samo 20-ak posto nekretnina, a one koje imaju uključen rizik od poplave mogu se na prste nabrojiti. Vrlo malo zainteresiranih za osiguranje doma nije samo pitanje standarda, s obzirom na to da su takve police relativno pristupačne; već za 60-ak kuna mjesečno može se osigurati građevinski dio kuće od stotinjak četvornih metara, a za još 50-ak kuna pokrivene su i stvari u kućanstvu.
Obitelj Omerović iz Gunje jedna je od rijetkih koja je odlučila osigurati svoju kuću i ne sluteći da će joj se taj potez pokazati jednom od najboljih odluka koju je donijela. Iznenadila ih je, kažu, brzina reakcije i vrlo korektan odnos Croatia osiguranja, koje im je u najkraćem roku isplatilo svu štetu.
“Svaka tri mjeseca uplaćivali smo premiju u iznosu od 200 kuna za osiguranje od šteta od elementarnih nepogoda, a kada smo prije godinu dana ugovarali policu, supruga je inzistirala da se uključi i rizik od poplave”, ispričao nam je gospodin Omerović. Osigurano im je bilo sve u kući, namještaj, kućanski uređaji, odjeća, a sve je u poplavi uništeno. “Gospoda iz Croatia osiguranja pokazala su visoku razinu profesionalnosti i šteta nam je isplaćena u punom iznosu”, ispričao nam je naš sugovornik.
– Odmah nakon povlačenja vode, oni su bili prvi koju su ušli u kuću i ostali šokirani viđenim. Napravili smo popis uništenih stvari i naveli okvirnu vrijednost. Fotografirali su zatečeno stanje, evidentirali ga i načinili zapisnik te nam je u roku od deset dana novac bio na računu – ispričao nam je, posebno pohvalivši odnos osiguravajuće kuće prema svojim klijentima. Isplaćeno im je oko 100 tisuća kuna, čime su Omerovići vrlo zadovoljni.
OSIGURANIMA DRŽAVA NE POMAŽE
Omerovići priznaju da su razočarani odnosom države, koja vlasnicima osiguranih objekata uskraćuje pravo na državnu pomoć. Smatraju da je sklapanje police s osiguravajućim društvom osobna stvar pojedinca koji je odlučio zaštititi svoju imovinu i izdvajati novac za osiguranje, što je mogao svaki građanin. “Nije u redu da se mi nakon ove katastrofe odričemo novca koji nam pripada za obnovu potpuno poplavljene kuće, iz koje se voda među posljednjima povukla. Zašto? Zato što smo odvajali od svojih usta i plaćali osiguranje? Kakvu poruku država na taj način šalje budućim osiguranicima i osiguravajućim kućama”, pita se naš sugovornik.
M.Lešić Omerović