VRBANJA – Prednosti i mogućnosti u potpori razvoja i širenju proizvodnje koje nudi Poljoprivredno- poduzetnički inkubator u Drenovcima, otvoren u rujnu 2016., prepoznao je i Đuro Ćosić iz Vrbanje. Kao dugogodišnji voćar i povrtlar odlučio je iskoristiti kapacitete, uslugu i logistiku inkubatora te proširiti asortiman svojih proizvoda i tako postati konkurentniji na tržištu. Inkubator omogućuje proizvodnju prehrambenih proizvoda najmom prostora i strojeva za preradu. Raspolaže dvama edukacijsko-proizvodnim postrojenjima za preradu voća i povrća te proizvoda od brašna i proizvodnim pogonom.
Od ajvara do likera
– Radimo sedam vrsta pekmeza, dvije vrste ajvara, ljuti i blagi, kuhamo i juhu od rajčice, a imamo i sedam vrsta likera. Možda ove godine budemo radili i papriku na ulju, imamo i još nekih zamisli do kojih smo došli u razgovoru s kupcima. Pokazali su interes i dali nam ideje za neke domaće proizvode koje možemo pripremiti i za koje vjerujem da bismo na tržištu dobro prošli – kaže Đuro.
Ova godina, napominje, za voćare i povrtlare neće biti sjajna, jer je u travnju bilo dosta hladno, temperature su bile niske i velik dio voća u Ćosićevim je voćnjacima stradao. Urod kajsije u potpunosti je izostao, dok su breskve, nektarine, šljive i jabuke ipak bolje prošle. Što se tiče povrća, proizvode luk, krumpir, papriku, rajčicu… A ovaj su put podbacili krastavci, nekoliko su ih puta morali presijavati, ali nije uspjelo, i ove ih godine nemaju u ponudi.
– Najbolje smo prošli s jagodama, doduše, ne tako dobro kao lani, ali zadovoljni smo i ne možemo se požaliti – kaže.
Ćosići imaju oko 14.500 sadnica jagoda i zahvaljujući vrhunskoj kvaliteti nije bio problem pronaći kupce, jer za vrbanjske jagode mnogi već znaju. Voće i povrće godinama su isporučivali trgovačkim lancima, ali suradnjom nisu bili zadovoljni, jer su shvatili da mali proizvođači uvijek izvuku deblji kraj. Stoga su se okrenuli izravno građanima nudeći im domaće i zdrave proizvode prema vrlo pristupačnim, pa čak i simboličnim cijenama.
Veliku većinu robe prodaju na području županjske Posavine, najviše u Županji.
– Zadovoljan sam stalnim kupcima koji prepoznaju kvalitetan proizvod i žele znati što jedu, vjerujem da je zadovoljstvo obostrano. Počevši od djelatnika PBZ-a, Erste i Addiko banke, županjskih obrtnika… Dosta nam pomaže i Turistička zajednica Županje i mnogo robe plasiramo preko njih. Imamo i pojedine kupce koji prodaju na tržnici i od nas kupuju robu – nastavlja Ćosić.
Ovih će dana, čim prispiju dinje i lubenice, Đuro i supruga Zdenka, koja je i nositeljica OPG-a Ćosić, krenuti put Jadrana, gdje već nekoliko godina na svoj način spajaju zelenu i plavu Hrvatsku. Turistima u šibenskom kraju ponudit će svoje domaće proizvode iz srca Cvelferije. Zakupili su prodajna mjesta u Pirovcu i u Primoštenu i nadaju se da ovogodišnja sezona neće podbaciti. Napominju da su već u samom startu troškovi koje će imati veći u odnosu prema lani, prije svega što se tiče dostave robe na odredište. Skočila je cijena goriva, cestarine su poskupjele, a zakup za dva kvadrata prodajnog prostora je 6000 kuna mjesečno. A razlika u cijeni voća i povrća na moru i na kontinentu, kažu, baš i nije velika. Smatraju da se isplati dati kunu više i jesti zdravu i provjerenu hranu s domaćih OPG-ova. Posjeduju i Zeleni certifikat, čime su svoje proizvode i službeno označili i kupci tako znaju da kupuju kvalitetan domaći proizvod proizveden na tome području, izravno od proizvođača, svojih susjeda i ljudi iz okolice.
Hoteli zainteresirani
– Veliki trgovački lanci uništavaju domaću proizvodnju jer uvoze sve i svašta po jako niskim cijenama. Tako ruše vrijednost našim proizvodima koji se svojom kvalitetom, okusom i mirisom ne mogu mjeriti s uvoznom robom koja nam se servira u trgovačkim centrima. A po tim cijenama mi jednostavno ne možemo proizvesti naše proizvode, posebice u Slavoniji. Kod nas se jako mnogo radi, ali teško živi, i sada nam je gorući problem masovni odlazak mladih i radno sposobnih ljudi. Slavonija je prazna i vi danas ne možete pronaći radnika – priča Đuro. Sretan je, kaže, što im u pomoć priskače rodbina i zahvaljujući njima uspijevaju organizirati posao. Dok on i supruga ovoga ljeta budu na moru, rođak će pomagati u dostavi svježe robe iz Vrbanje do Pirovca i Primoštena.
– Najviše se traži krumpir i ljubičasti luk, paprika, domaća rajčica… Zainteresirani su hoteli, ali oni traže velike količine koje će zadovoljiti njihove potrebe i pojedinac tu može malo učiniti. Kada bi se mi proizvođači mogli okupiti i omasoviti proizvodnju voća i povrća, bila bi to potpuno druga i, vjerujem, jako dobra priča. Ozbiljnijeg iskoraka i nastupa na tržištu nema bez dovoljnih količina robe koja se može ponuditi kupcu i na koju može računati – upozorava.
Smatra da bi veliku ulogu tu mogao odigrati županijski Agro-klaster koji će raditi na povezivanju i umrežavanju proizvođača s ciljem povećanja proizvodnje, zajedničkog izlaska na tržišta, pokretanja kratkih lanaca opskrbe, uvođenja i primjene novih znanja i tehnologija te jačanja pojedinačne i ukupne konkurentnosti. To bi, smatra, svakako trebao biti poticaj za domaće proizvođače koji, uvjeren je, mogu proizvesti mnogo više, kvalitetnije i povoljnije. Ali i odličan vjetar u leđa oživljavanju Slavonije, sustavno zapostavljenog područja u kojem ljudi nemaju ni posla ni novca, pa odlaze u potrazi za boljim životom, a kupovna moć građana koji su ostali je niska.
Đuro Ćosić, poljoprivrednik
Supruga i ja redovito sudjelujemo na brojnim tradicijskim manifestacijama u županjskom kraju. Tako smo svoju bogatu ponudu izložili i na nedavnom Savskom sajmu i na 13. Konjarskim vatrama u Županji. Kupci sve više prepoznaju i traže domaću kvalitetu.
Preradom voća i povrća do kupaca
Prije Domovinskog rata više od 20 godina Đuro Ćosić živio je u Zagrebu, ondje se i oženio, no sa suprugom se ipak odlučio vratiti u svoje selo i baviti se poljoprivredom. Orijentirali su se na svinjogojstvo, sagradili farmu i bavili se proizvodnjom suhomesnatih proizvoda. Uložili su mnogo truda, rada i novca, zadužili se… Posao je dobro krenuo, a onda su počeli problemi s tržištem, naplatom i sve je propalo. Dugova se, kaže Đuro, uspio riješiti tek prije tri, četiri godine, a potraživanja nikada neće naplatiti. Odlučili su se okrenuti voćarstvu i povrtlarstvu, ići u preradu voća i povrća, u proizvodnju raznih pekmeza, jabučnog octa, sokova i drugih proizvoda, proširiti tržište i doći do novih kupaca. Ćosići namjeravaju nabaviti nove plastenike i povećati proizvodnju povrća. Pozdravljaju poteze ministra Tolušića, koji, kažu, u prvi plan stavlja domaću proizvodnju i smatra da je vrlo važno da građani konačno znaju što kupuju te kakvi se proizvodi i odakle uvoze u Hrvatsku.
Inkubator i cijene
Općina Drenovci i Županija korisnicima Poljoprivredno-poduzetničkog inkubatora osiguravaju subvencioniran najam prostora i usluga. Poduzetnici ondje mogu samostalno proizvoditi svoje proizvode, većina korisnika prerađuje voće u pekmez, sok i kompot, a radi se i čips od jabuke. Prema utvrđenom cjeniku, u prvoj godini rada poduzetnici početnici oslobođeni su plaćanja najma prostora i usluga. U drugoj godini plaćaju 20 posto tržišne cijene, a svake sljedeće godine subvencija se smanjuje i njihov udjel povećava za 20 posto. Primjerice, korištenje postrojenja za preradu proizvoda od brašna te voća i povrća korisnici će, uz subvenciju od 80 posto, plaćati 400 kuna za dan (tržišna cijena najma je 2000 kuna), a u trećoj godini 800 kuna za dan. Cijene su izražene bez PDV-a.
Izvor: glas-slavonije.hr
Marija Lešić Omerović
