Građani za “rezanje”
Čini se da i za spomenutu reformu ipak dolazi “taj dan”, iako iz vrha države o tome posljednjih mjesec stižu pomalo kontradiktorne informacije, bar kada je riječ o općinama. Pa tako jedni najavljuju da smanjenja broja općina neće biti, drugi da se u reformu kreće ove godine, a s treće strane se predlaže pripojenje općina koje nisu financijski sposobne same funkcionirati onima koje to mogu. Ankete kažu da su građani “za” smanjenje toga broja. Kako i radna skupina predsjednika Ive Josipovića u svom prijedlogu promjena Ustava također zahvaća i teritorijalni preustroj RH (s naglaskom na regije i županije), očito je to tema o kojoj će se ove godine još dosta pričati.
I slavonski načelnici općina smatraju da nešto treba promijeniti, no spremnost za promjene ili spajanja im ovisi o stanju u njihovoj općini, a ponekad na stav utječu i stranačke boje. Slavko Tidlačka (HDZ), načelnik općine Levanjska Varoš, jedne od najvećih, no najnerazvijenije i najnenaseljenije od devet općina Đakovštine (samo deset stanovnika po četvornom kilometru), kaže da broj općina treba smanjiti na način da se one razvijenije, koje su već razvile infrastrukturu, ujedine sa susjednima sličnog stupnja razvoja. S tim da se time ušteđena sredstva preusmjere u nerazvijene, da i one dostignu njihovu razinu.
“Bilo bi to svojevrsno ‘okrupnjavanje’ razvijenih općina u jednu, a da se tako nerazvijenima pomogne da stignu taj vlak”, kaže Tidlačka, držeći da bi na taj način realan broj u Đakovštini trebao biti pet općina. Također smatra da u Slavoniji i Baranji sadašnjih pet županija treba objediniti u jednu, baziranu na najvećoj i najrazvijenijoj – Osječko-baranjskoj. Inače, varoška općina prostire se na 136 četvornih kilometara, a ima samo oko 1000 stanovnika, s izvornim prihodima u proračunu od tek 500.000 kuna.
Bolje povezivanje nego ukidanje
Anto Vukoje, HDZ-ov načelnik općine Darda, kaže da je prijedlog o spajanju možda i dobar, zbog nekoliko razloga. “Jedan je od njih što će se sredstva koje neke općine koriste za ‘hladni pogon’ moći iskoristiti za izradu projekata, pa će mjesta dobiti više infrastrukture. Konkretno, za Baranju su dovoljne tri općine i grad Beli Manastir”, kaže Vukoja. Drugi Baranjac, Drago Dominić (HNS), načelnik općine Petlovac, kaže da je protiv ukidanja općina jer su one za njega vrijedne stečevine demokracije, no zauzima se za “povezivanje”. Dodaje da postoji sto načina na koje se to može urediti. Ne slaže se, kaže, s radikalnim potezima koji unose nered jer bi se tako krenulo u nepoznato.
“To su politikantski potezi”, ističe. I HDZ-ov načelnik Općine Gradište Srećko Papac ne podržava inicijativu za smanjenjem broja općina i smatra da bi lokalnu samoupravu trebalo ojačati financijskom decentralizacijom i onda bi većina općina mogla opstati i dobro raditi. “Primjerice, mi po proračunu nismo nikakvi, ali imamo ulaganja od 200 milijuna kuna i dobro iskorištenje europskih fondova. Znači, nije realno prosuđivati samo po tome koliki je trenutni prihod općina i na temelju toga donositi odluke”, kaže Papac i dodaje da bi glavni kriterij trebali biti sposobnost i potencijal općina.
“Nitko bolje ne može rješavati njihove probleme nego što to mogu ljudi iz te sredine. Okrupnjavanjem dobivaš neki novi centar koji po prirodi stvari nikada neće voditi računa o periferiji, a novac ide na njegov račun”, zaključuje Papac.
Ivica GETTO/Suzana ŽUPAN/Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Igor BOŠNJAK/glas-slavonije.hr