ŽUPANJA
Nakon jakog nevremena praćenog tučom koje je u ponedjeljak poslijepodne zahvatilo Županju, očajni poljoprivrednici zbrajaju goleme štete i pitaju se što i kako dalje. Ivan Nikolozo obrađuje 160 hektara zemlje i procjenjuje da mu je ukupno uništeno 80 posto usjeva. Štete na pšenici su i do 100 posto. Stradali su mu i ječam i uljana repica koji su bili pred žetvom, kao i soja. Posebno je, kazao je, ogorčen time što je prije tri i pol tjedna podnio zahtjev za osiguranje od elementarnih nepogoda, a policu još nije dobio i sada je u nezavidnoj situaciji.
PROGLASIT ĆE ELEMENTARNU NEPOGODU
Na području grada nešto je manje od 5000 hektara obradivih površina, a tu sada ulaze i trajni nasadi. Povjerenstvo će, kazao nam je gradski pročelnik Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, prostorno uređenje i geodetske poslove Josip Nikolozo, obići teren i procijeniti štete. A gradonačelnik Damir Juzbašić od vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića zatražit će proglašenje elementarne nepogode. „Koliko smo mogli vidjeti, nije cijelo područje grada zahvaćeno jednakom jačinom tuče, u sjevernom dijelu, prema naselju Šlajs, bila je nešto slabijeg intenziteta, a najviše je stradao južni grada i onaj prema istoku, kako se kretao oblak. Pratio sam prognoze i mislio sam da će nas zaobići ili možda samo okrznuti, ali ovo je išlo baš na nas“, kazao je pročelnik.
NISU DOBILI ODŠTETU NI ZA LANJSKE ŠTETE
Iako će Povjerenstvo krenuti u procjenu šteta, razočarani poljoprivrednici, poučeni dosadašnjim lošim iskustvom, pribojavaju se da će se sve to na kraju svesti na – Uzalud vam trud, svirači!. Dodaju da zaposlenici u gradskoj upravi uredno odrade svoj dio posla, ispoštuju svu propisanu proceduru, naprave procjene i prijave štete, ali oštećeni nikada ne budu obeštećeni. Podsjećaju da im ni nakon šteta pričinjenih u olujnom nevremenu u srpnju prošle godine, povratna informacija na poslane zahtjeve za obeštećenjem do danas nije stigla, a nisu bolje prošli ni godinu ranije kada ih je pogodila velika suša.
„Uvijek se nadamo da ćemo naići na razumijevanje, da će netko stati uz nas, pomoći nam i bar nas dijelom obeštetiti, ali od toga na kraju ne bude ništa, što je više nego žalosno. A tako će, bojimo se, biti i sada“, ogorčeni su ratari.
ZADUŽUJEMO SE DA POKRIJEMO ŠTETE
Županjski poljoprivrednik Marko Maroševac napominje da su najviše stradale njive uz rijeku Savu, u blizini gradskog deponija i nešto manje u blizini groblja. „Stvar je u tome što nemamo jakog seljaka. Zaredale su nam se dvije,tri godine koje su jako loše, u kojima nas je zahvatila nepogoda. Kreditno se zadužujemo da bismo pokrili štetu i nastavili normalno živjeti i funkcionirati, ali pitanje je do kada ćemo tako moći, i koliko dugo ćemo sve to još izdržati“, kaže Maroševac. Dodaje da su njegova iskustva s osiguravajućim kućama loša. Zbog stalnih natezanja i nezadovoljstva ove je godine, kazao nam je, odlučio da neće ništa ni osiguravati, a štete će, nada se, uspjeti podmiri uzgojem stoke.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Izvor: glas-slavonije.hr
