OBRTNIŠTVO U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI U posljednjih 14 godina zatvoreno čak 1079 obrta

ŽUPANJA – Veliki broj ugašenih i blokiranih obrta, nepovoljna struktura gospodarstva, slaba kupovna moć stanovništva i premali interes mladih osoba, posebice za proizvodne obrte, ključni su problemi koji danas opterećuju obrtništvo kao vrlo značajan sektor gospodarstva.
Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, u Vukovarsko-srijemskoj županiji krajem rujna registrirana su 2142 obrta, a tu su i 354 izdvojena pogona u kojima obrtnici obavljaju svoje djelatnosti. Aktivno je i 1955 trgovačkih društava. U Republici Hrvatskoj registriran je 80.201 obrtnik i najistočnija županija zastupljena je sa svega 2,7 posto.
Najviše obrtnika je u Udruženju obrtnika Vinkovci 965, Vukovar 552, Županja 510, a najmanje ih je u Iloku – 105. U Vukovarsko-srijemskoj županiji prednjače uslužni obrti, registrirano ih je 780, a potom slijede trgovina s 279, poljoprivreda i ribarstvo s 278, ugostiteljstvo i turizam s 262, dok proizvodni obrti, kojih je 236, čine svega 11 posto ukupnog broja obrta. Registrirana su i 184 frizerska, kozmetičarska i obrta za njegu tijela, a najmanje, 123 obrtnika, bavi se prijevozničkom djelatnošću. Pokazatelji govore da je u posljednjih 14 godina u Vukovarsko-srijemskoj županiji zatvoreno čak 1079 obrta.
– Primjerice, u travnju 2004. godine, kada smo imali najveći broj obrta, 371 obrtnik bavio se proizvodnim zanatstvom, a 841 uslužnim. Za djelatnost ugostiteljstva i turizma bilo je registrirano 513 obrta, trgovine njih čak 946, prijevoza 316, poljoprivrede i ribarstva njih 95, a ukupno 139 obrta odnosilo se na frizere, kozmetičare i njegu tijela, navodi Đuro Kadoić, tajnik Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije. Posljednjih godina na krajnjem istoku Hrvatske najviše je zatvoreno trgovačkih obrta, čak 667 stavilo ih je ključ u bravu. Tome su nedvojbeno kumovali veliki trgovački lanci i blizina susjedne BiH i Srbije, gdje brojni građani svakodnevno odlaze u prekogranični šoping i kupuju jeftinije uz povrat PDV-a. Prepolovljen je i broj prijevozničkih te obrta koji se bave ugostiteljstvom i turizmom. I dok su brojni obrti ugašeni, neki bilježe i rast. Gotovo je utrostručen broj obrta ragistriranih za djelatnost poljoprivrede i ribarstva, a u porastu je broj frizera, kozmetičara i obrta za njegu tijela. Od 1. siječnja do 30. rujna ove godine prijavljeno je 167 novih, a odjavljen je 161 obrt. Od 2142 obrta registriranih u županiji, 70 posto u vlasništvu je muškaraca, a preostalih 30 posto u vlasništvu je žena. Vlasnici gotovo trećine obrta su osobe u dobi od 34 do 44 godine, a vlasnici samo 49 obrta ili 2,2 posto su osobe u dobi do 24 godine. Kod obrtnika zaposleno je 3812 osoba, što ukupno s obrtnicima daje brojku od približno 6000 osoba.
– Obrtnici se uglavnom žale da je danas jako teško pronaći radnu snagu, jer je mnogo ljudi otišlo. Drugi problem je taj što su slabo obrazovani, imaju malo prakse i dolaze s velikim neznanjem što se tiče struke. Samim tim strukovno obrazovanje mora se promijeniti, i mora se ponovno vratiti model obrazovanja u kojem su djeca imala zasigurno tri puta više prakse nego što imaju danas. A tu je, dakako, i nelojalna konkurencija neregistriranih djelatnosti koja je stalno prisutna i veliki je problem našim obrtnicima – ističe tajnik Kadoić. Smatra da bi trebalo uvesti porezno rasterećenje, posebice za mlade obrtnike kojima bi trebalo omogućiti da prema povoljnijim uvjetima dođu do sredstava s kojima bi počeli raditi i na taj ih način stimulirati. I obrtnici smatraju da su stipendiranje učenika koji se odluče školovati za deficitarne obrte, sufinanciranje nastupa na značajnijim sajmovima, stručna pomoć pri kandidiranju projekata za financiranje iz fondova EU-a te stimuliranje i financijska potpora kod otvaranja novih obrta, neke od mjera koje bi mogle promijeniti trenutačno stanje u obrtništvu. 

Marija Lešić Omerović

Izvor: glas-slavonije.hr