Stanovnicima poplavljenog područja županjske Posavine kojima je uskraćeno pravo na obnovu kuća prema Zakonu o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije ipak se odškrinula mogućnost da im država naknadno obnovi legalno stečenu imovinu. Bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak-Tatiraš često je upozoravala na slučajeve u kojima “pojedinci pokušavaju ostvariti za sebe korist koja im ne pripada, na način da je neposredno nakon poplave bilo dovoljno da zahtjev za obnovu podnesu na temelju svjedočenja dvaju svjedoka kako žive u stradaloj nekretnini”. Ta je pojava razotkrivena i brojni su slučajevi proslijeđeni MUP-u na provjeru. “Drugu ili treću kuću nekome nećemo graditi. Također nekome tko ne živi na ovom području država novcem poreznih obveznika neće graditi novu kuću”, bila je jasna ministrica. Ta je priča dobila i sudski epilog, a njezina nasljednika dočekao je vrući krumpir. Aktualni ministar Lovro Kuščević ipak ne odbacuje mogućnost izmjene Zakona o saniranju posljedica katastrofe na području VSŽ-a.
– Tu sada imamo problema. Postoji niz građana kojima nije odobrena odluka o obnovi jer je Zakonom definirano da onaj tko zaista fizički ne boravi u određenom objektu nema pravo na obnovu, bez obzira na to što ondje ima prijavljeno prebivalište. Zahtjevi da se i njima omogući obnova postoje, ali za sada im nije moguće udovoljiti. Ako proračunska sredstva budu dopuštala, tada je moguće razmišljati o izradi novog zakona, da bi se i takvi objekti obuhvatili obnovom. Određene su stranke pokrenule postupke pred općinskim sudovima. Treba pričekati i vidjeti kako će se to riješiti, što će sudska praksa pokazati – kazao je Kuščević.
Početkom sljedećeg mjeseca, neslužbeno doznajemo, očekuje se i prva prvostupanjska presuda zbog uskraćivanja prava na obnovu poplavljene kuće. Naime, oštećeni Gunjanac, kojemu država nije htjela obnoviti kuću jer u vrijeme poplava nije bio u njoj, pravdu je odlučio potražiti na sudu. Na temelju dosadašnjeg tijeka rasprave uvjeren je u pozitivan ishod, što bi zasigurno bio vjetar u leđa svima onima koji su ostali bez obnove objekata u svome vlasništvu. Prema riječima načelnika općine Gunja Hrvoja Lucića, u Gunji približno 80 vlasnika kuća nije dobilo pravo na obnovu.
Već mjesecima nezadovoljni mještani Cvelferije traže izmjenu Zakona i ispravljanje nepravde, koja im je, kako tvrde, nanesena. Jesenas je na inicijativu gunjanske Mladeži HDZ-a provedena anketa kojom je obuhvaćeno 736 kućanstava (od ukupno 1320 u Gunji). Čak 684 vlasnika izjasnila su se da je obnova bila nepravedna i da na tome ne može ostati. “Smatramo da je ovdje riječ o ucjeni građana koji su htjeli sami što prije obnoviti svoje domove jer su bili svjesni da država neće u razumnom roku završiti radove, i bili su u pravu”, poručuju Gunjanci. I načelnik Drenovaca Jakša Šestić upozorava da se s 40 tisuća kuna, koliko su dobili oni koji su sami krenuli u radove, nije moglo gotovo ništa obnoviti.
– Ljudima su kuće mjesec dana bile poplavljene, sve im je uništeno. To nije bilo dostatno ni za materijal, a kamoli za sanaciju tolikih šteta! Ljudi su nakon katastrofe bili u šoku i pod velikim pritiskom da se što prije vrate u svoje kuće i prihvaćali su, da ju tako nazovem, nemoralnu ponudu države od 40 tisuća kuna – ustvrdio je Šestić.
Vlasnici koji su svoje kuće obnavljali sami, uz financijsku pomoć države od 40 tisuća ili 70 tisuća kuna, ovisno o kategoriji oštećenja, ogorčeni su jer su tvrtkama koje je država angažirala za iste radove isplaćivani iznosi od 250 tisuća do 400 tisuća kuna. Oštećeni predlažu da se svima njima koji su sami obnavljali kuće isplati razlika do 100 tisuća kuna, što bi, smatraju, bilo pravedno.
M.Lešic Omerovic/glas-slavonije.hr
