Stanovnici istočnog dijela županjske Posavine, koji su se nadali da će i ovog proljeća skupljanjem puževa moći bar donekle podebljati svoje tanke kućne budžete, što bi nakon poplava koje su im prouzročile goleme štete puno značilo, ostat će kratkih rukava.
Očekivana zarada od prodaje puževa ovaj će put izostati jer prvi put nakon dugog niza godina u županjskoj Posavini – otkupa nema.
Informaciju nam je potvrdio stalni otkupljivač Franjo Abramović iz Posavskih Podgajaca, koji ih je u, za puževe pogodnim godinama, otkupljivao i po više od 12 tona, i to su, kaže, bila dobra vremena, kada se moglo pristojno zaraditi. Otkupljivači se s nostalgijom prisjećaju “rodne” 2006., kada je i našička Droga otkupila čak 250 tona puževa, no sljedećih se godina ta brojka strmoglavila.
– Ove mi se godine baš nitko od nakupaca nije javio, što je i mene iznenadilo. Navodno su uvjeti sada znatno postroženi, traže se razne dozvole, i od Ministarstva zaštite okoliša i od Hrvatskih šuma, sve se iskompliciralo i ljudi koji su se godinama bavili otkupom puževa odustaju od tog posla. Kod nas se, nažalost, jedino po stalnom rastu cijena i uvođenju novih propisa i zakonskih odredbi vidi da smo u Europi, a kada je riječ o standardu i zapošljavanju ljudi, miljama smo daleko i teško je vjerovati da smo dio europske obitelji. Sve nam se uskraćuje i ukida, svaka prilika da ljudi zarade koju kunu. Uskoro će nam uskratiti i naknadu za plastične boce – revoltiran je Franjo.
Razočarani su i građani koji mu se javljaju i raspituju za uvjete i cijenu otkupa, posebice oni koji su dosadašnjih godina u travnju i svibnju redovito skupljali puževe, cijele obitelji su ustajale u cik zore i marljivo pretraživale kanale i teren gdje žive. Ovih je dana, kaže Franjo, bio u šumi, obilazio i provjeravao situaciju i utvrdio da su se lanjske poplave itekako odrazile i na puževe i poremetile im bioritam. Velika količina poplavne vode usmjerena je u Spačvansku šumu i ondje se dugo zadržala, što je ostavilo traga na svemu, pa tako i na puževima koji su velikim dijelom stradali. Vjeruje da će trebati dvije, tri godine da se situacija normalizira i da puževi na poplavljenom području županjske Posavine ponovno dođu na svoje i pronađu svoje mjesto na tržištu.
Najveći kupci slavonskih puževa, prema Abramovićevim riječima, dosadašnjih godina bili su Grci, a znatne količine završavale su i u tvrtki Studen prom u Zvorniku, koja prerađuje puževo meso. Prije desetak godina počeli su raditi i finalni proizvod – vraćanje puža u kućicu koja se zatvara maslacem i potom transportira na tržište EU-a, uglavnom Francusku, Njemačku i Italiju.
