Slavonski svinjogojci s velikom strepnjom i neizvjesnošću očekuju ulazak Hrvatske EU i zbog teške situacije u koju su posljednjih godina dovedeni strahuju da neće moći proizvesti dovoljno svinja ni za domaće tržište, a kamoli za izvoz.
Drastično poskupljenje stočne hrane koje ne prati i cijena svinja koja je na prošlogodišnjoj razini, doveli su do smanjenja broja krmača, a prošlogodišnja ekstremna suša ispraznila je obore slavonskih seljaka.
– Suša je smanjila urod kukuruza kod mene i do 70 posto pa nismo imali dovoljno hrane. Bili smo je prisiljeni kupovati, a zbog velike potražnje stočna hrana poskupjela je i do 50 posto. Cijena živih svinja nije porasla i bila je na razini iz godine ranije pa smo svi bilježili nove gubitke. Zato će se ove godine manje svinjogojaca upustiti u tov svinja, a i zadržat će manji broj tovljenika – kaže Dobromir Čović, predsjednik Udruge svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije. Dodaje kako su domaći svinjogojci nespremni za ulazak u EU koji im nudi veće tržište i mogućnosti prodaje mesa, odnosno izvoz, no problem je u tome što njime neće moći opskrbiti ni domaće tržište.
Čović vjeruje da šanse slavonskih svinjogojaca ipak postoje i da bi se europskim potrošačima mogla ponuditi autohtona pasmina crne slavonske svinje. Ona je poluekološki proizvod jer se hrani prirodno i živi u prirodnim uvjetima, a ne u boksovima, čemu europski potrošači pridaju sve veći značaj. Kao primjer navodi Španjolsku koja je sa svojom autohtonom andaluzijskom pasminom svinja napravila bum na EU tržištu.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji je 2010. bilo 9.500 krmača, a u prošloj godini na farmama Agrokora 5.350 dok je kod seljaka bilo samo 3.500 krmača. Zadovoljavajući broj krmača u Hrvatskoj bio je davne 2004. kada ih je bilo više od 200.000, a danas je ta brojka prepolovljena, s tendencijom pada. Svinjogojci ističu da su se, unatoč svim poduzetim mjerama i edukacijama, nepripremljeni našli na otvorenom europskom tržištu, izuzetno jakom i zahtjevnom.
– To je za nas bio šok jer smo navikli na drugi način trgovanja, a onda se iznenada nađete među nemilosrdnom konkurencijom, na vjetrometini u kojoj se ne snalazite. Nismo našli pravi način oduprijeti se tome i strahujemo da će, dugoročno gledano, ostati samo veliki svinjogojci i oni koji se uspiju organizirati u toj proizvodnji – upozorava Čović.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Glas Slavonije
