Namještanje izbora

I opet će se u dogledno vrijeme u Hrvatskoj održati neki izbori. Ovoga puta raspisivani su prijevremeni izbori za zastupnike u Hrvatski sabor, koji će se održati 11. rujna 2016. godine. Shodno tome, Njemačka agencija DPA pozabavila se izbornim manipulacijama u balkanskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj i došla do zanimljivih podataka koje mi ustvari već odavno znamo i na spomen samo odmahnemo glavom.

Dopisnik te agencije Thomas Brey između ostalog piše kako su manipulacije uobičajena praksa kod izbora što mu i vjerujemo jer prvo što ubode u oči je omjer broja birača i broja stanovnika. Tako da u Hrvatskoj broj birača često bude jednak ili veći od broja stanovnika što nameće zaključak da, ako znamo da su birači svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, u Hrvatskoj NEMA djece tj osoba mlađih od 18 godina. Interesantno zar ne?

To su nam uvijek do sada opravdavali time kako na izborima smiju glasati i Hrvati iz susjedne Bosne i Hercegovine i kako oni nerijetko odluče o pobjednicima izbora jer se u diplomatskim predstavništvima Hrvatske u BiH izbori provode bez ikakve neovisne kontrole.
Najomiljeniji trik: birači svoje osobne iskaznice za novac prepuštaju stranačkim dužnosnicima, koji onda glasuju umjesto njih. Uobičajena je i praksa da zaposlenici u prenapuhanom državnom sektoru fotografijom iz biračke kabine moraju dokazati da su vladi podarili još pokoji glas.
Na dnevnom su redu i glasovanja pokojnih osoba, manipulacije sa starijim građanima ili uništavanje glasačkih listića političkih protivnika – prije nego što ih se izbroji. Ili se jednostavno jedan „nepodobni“ glasački listić zamijeni bijelim, odnosno nevažećim listićem. U posljednje vrijeme sve je popularnija i „nevidljiva tinta“ iz Kine. Biračima koji svoj glas daju oporbi tako se otima njihovo biračko pravo – njihovi su listići na kraju bijeli, time i nevažeći.
Poznat je i trik koji se zove „bugarski vlak“. Nitko ne zna zašto se zove tako, ali svi znaju kako on funkcionira: jedan birač (nakon što dobije novac za takvo ponašanje) s glasačkog mjesta uzme svoj neispunjeni glasački listić. Nakon toga vani se zaokruži „prave“ kandidate i novi birač koji dođe na glasačko mjesto manipulirani listić ubacuje u kutiju s glasovima, a sa sobom iznese svoj neispunjeni listić koji opet predaje na ispunjavanje.
U Hrvatskoj je prošli mjesec otkriveno 11.000 lažnih prijava prebivališta. TV-postaja N1 citirala je ministra unutarnjih poslova Vlahu Orepića koji računa s najmanje 50 tisuća takvih „lažnih birača“.
Orepić je član Mosta i tvrdi da dvije velike stranke, HDZ i SDP, u prošlosti uopće nisu mrdnule prstom kako bi „očistile“ i aktualizirale neprecizne popise birača. Jer tako su po želji, tvrdi on, mogle ishod izbora „okretati“ u pravom, željenom smjeru. S takvim se instrumentima može naravno ostvariti željene rezultate.

Kako bi se stalo na kraj manipulacijama i napokon uvelo reda izglasan je Zakon o prebivalištu i Zakon o registru birača kojim su stvoreni preduvjeti za konačno sređivanje evidencija prebivališta, ali i broja birača u Republici Hrvatskoj i napravljen je tzv. Registar birača.

Registar birača je zbirka osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Registar se sastoji od evidencije birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i evidencije birača hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.

Registrom birača navodno je riješen problem spomenut na početku ovog teksta – činjenica da smo imali puno više birača nego stanovnika, jer kako kažu ovi iz mnistarstva uprave: – Svi birači moraju imati važeću osobnu iskaznicu, a birači u dijaspori se za svake izbore moraju aktivno registrirati. Na taj će se način spriječiti da na popisu birača imamo više birača nego li stanovnika ili umrle osobe.

A ja kažem – živi bili pa vidjeli.

Z. Lucić