Na današnji dan 2.5.

Miro Maričić, hrvatski novinar i publicist, rođen je u Županji 2. svibnja 1949. godine. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je i završio u Županji. Studirao je pravo na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1973. do 1979. radio je kao novinar na Radio Županji. Dopisnik Vjesnika iz Slavonskog Broda bio je od 1980. do 1991. godine.

Od 1991. kao dragovoljac, sudjelovao je u Domovinskom ratu u Zapovjedništvu zbornog područja Osijek u Službi informativno-propagandne djelatnosti i brigadi protuzračne obrane Hrvatske vojske. Umirovljen je u činu bojnika Hrvatske vojske. U najranijoj mladosti pokrenuo je i uređivao đačke listove “Polet” i “Cvrčak”.

U tridesetgodišnjem novinarskom radu na Hrvatskom radiju Županja, u Vjesniku, Večernjem listu, Glasu Slavonije, Hrvatskom vojniku i brojnim drugim medijima, – objavio je više od deset tisuća članaka, fotografija, koment ara, reportaža, autorskih emisija i drugih oblika novinarskog izražavanja.

Uredio je Povijest Crvenog križa Hrvatske dra Ivana Jelića, monografiju Trnoružica Jože Ščrbašića i monografiju Županjski vijenac. Autor je BEČKOG PERIVOJA, zavičajne čitanke koju je u nakladi Grafike d.d. iz Osijeka objavio 2000. godine I. izdanje, i postuhmno 2009. godine II. izdanje. Autor je monografije TOMISLAV, županjski spomenar u izdanju KUU Tomislav, Županja, 2003. godine.

Dobitnik je i nosilac brojnih priznanja i odličja: Plakete Vjesnika, Povelje općine Slavonski Brod, Spomenice Domovinske zahvalnosti, Spomenice Domovinskog rata i odlikovanja Reda hrvatskog pletera. Dobitnik je Srebrnog grba Grada Županje 2009. godine. Miro Maričić je prvi Županjac članHrvatskog novinarskog društva.

Umro je u Osijeku svibnja 2004. godine. Počiva na karaševskom Gradskom groblju u Županji.

Na internetskoj stranici Književnog informacijskog sustava Hrvatske u Opisu za “Bečki perivoj” piše: “Narodni običaji županjskog kraja opisani su tako da čitatelj odmah poželi biti njihovim sastavnim dijelom. I to aktivnim. Iako u naslovu ima naziv jednog od najljepših europskih gradova, Beč se spominje samo u metaforičnom značenju. Knjiga je punokrvan slavonski etnografsko-geografski putopis iz kojeg izvire mnoštvo vrijednoga nacionalno-običajnog blaga.!