Upozoravajući na probleme tijekom obnove kazala je da je ostalo spornih oko 1000 objekata te da njezino ministarstvo ima još oko 200 žalbi ljudi na njihove odluke. Napomenula je da još uvijek imaju problema s vlasnicima kuća do kojih nisu uspjeli doći te još postoje kuće u kojima se još nalazi namještaj.
Također, pojedini vlasnici ne žele da im se grade tipske kuće, već onakve kakve su imali ranije. Navodeći neke pojedinačne probleme, ministrica graditeljstva rekla je da na terenu imaju situacije gdje neki vlasnici kuća žele samo neke određene radnike da im obnavljaju kuću, da su gruntovni i katastarski podaci uredni, stanovnici su prijavljeni, ali tamo ne žive već dvadeset godina.
Na području županjske Posavine evidentirano je 2689 poplavljenih kuća te 529 objekata za rušenje. Do jučer je na području Gunje, Rajevog Sela, Račinovaca, Strošinaca, Posavskih Podgajaca i Đurića doneseno 1686 odluka o obnovi od čega se njih 967 odnosilo na isplatu novčanih sredstava. Do sada je srušeno 258 kuća, potpuno je završena obnova 334 objekta, a njih još 86 prijavljeno je za završni pregled.
Zamjenik ministrice Željko Uhlir predstavio je elektroničku aplikaciju “e-obnova” u koju se unose svi podaci o kućama koje se obnavljaju, projekti novih kuća, izvođači radova za kuće koje obnavlja država i slično. Uhlir je naveo da taj program sadrži baze podataka MUP-a, zemljišnih knjiga i katastra.
Pravobraniteljica: Na poplavljenim područjima zakazalo pravodobno informiranje
A pučka pravobraniteljica Lora Vidović osvrnula se na situaciju u poplavljenim područjima gdje su uočili da je jedan od problema nedostatak pravodobnih i službenih informacija pa su tamošnji stanovnici bili oslonjeni na usmenu predaju koja je nerijetko nedostatna i pogrešna. Premda su, kaže, uočili da se puno gradi i da većina tamošnjih ljudi vidi napredak, poplavljene još uvijek brine što ih se u većem broju ne poziva na sklapanje ugovora kako bi vidjeli hoće li im kuću obnoviti država ili će im se isplatiti novac za obnovu.
Apelirati na strpljenje do nekog roka je u redu, no kako objasniti ljudima da će zimu neki dočekati u kontejnerima?, upitala je pravobraniteljica Vidović. Smješteni u hostelu u Borovom naselju zadovoljni su, rekla je, ali i dodala da se smještaj poplavljenih u udomiteljskim obiteljima uzima zdravo za gotovo, pa iako imaju dodatne troškove, nisu dobili pomoć ni u hrani ni u vodi ni u ostalim potrepštinama. Napomenula je i da je počeo drugi ciklus isplate pomoći Hrvatskog crvenog križa, a problem je u tome što ga dobivaju samo oni koji su s državom potpisali ugovor.
To nije s ljudima jasno iskomunicirano. A što ako trebaju novac za lijekove ili za namještaj?, upitala je Vidović. Osim toga, ima i slučajeva starijih roditelja, vlasnika kuća, koji su nakon poplave preminuli uslijed starosti, a njihova djeca nisu mogla tako brzo provesti ostavinski postupak pa ne znaju što će sad. Zato smo ih, dodaje, uputili na besplatnu pravnu pomoć na koju imaju pravo.
vijesti.hrt.hr
