Nikada tužniji blagdan Svih svetih u poplavljenoj Cvelferiji koja je, kažu mještani, preživjela već nekoliko ratova i nedaća, ali katastrofa kakva ih je pogodila sredinom svibnja i pustoš koju je iza sebe ostavila, s ničim se ne mogu mjeriti. U selima na tromeđi Hrvatske, Srbije i BiH, koja su sve do 17. svibnja imala dušu, identitet i prepoznatljivost, a u kojima su živjeli ponosni ljudi, puni duha, nade i vjere u bolje sutra, očaj i neizvjesnost vidljivi su na svakom koraku.
Nakon nezapamćene vodene apokalipse i kalvarije koju su proživjeli bježeći s vrećicama u ruci pred razarajućom vodenom bujicom, vjerovali su da će se ove jeseni vratiti u svoje domove, da će nastaviti ondje gdje su stali te kobne subote prije pet i pol mjeseci. Vjerovali su da će država ispuniti svoja obećanja izrečena nakon poplava, kada su visoki dužnosnici svakodnevno obilazili poplavljena sela, naslikavali se i smirivali unesrećeni narod porukama u stilu: Pa kakva bismo mi to država bili da nismo u stanju obnoviti tri sela?
NESREĐENA PAPIROLOGIJA
Ali kako je vrijeme odmicalo, sve je jasnije postajalo da su očito precijenili svoje mogućnosti. Prošlo je ljeto, stigla je jesen i prvi mraz, uskoro će i zima, a sve kuće nisu obnovljene, odnosno obnovljeno ih je vrlo malo. U poplavljena sela nije se vratio život. Možda samo prividno, jer ljudi danju dolaze obnavljati svoje kuće, a navečer se s tugom i sjetom vraćaju onamo gdje su privremeno smješteni.
A neizvjesnosti skorog povratka kući, razočarano kažu, ni ne nazire se kraj. Prema posljednjim procjenama, obnova će potrajati do jeseni sljedeće godine. U najviše stradalu Gunju, gdje ni jedna kuća nije ostala pošteđena naleta vodene bujice, vratilo se 527 obitelji koje su si u kući ili pomoćnim prostorijama donekle uspjele osigurati osnovne uvjete za život. Ne računajući obitelji koje su već godinama na privremenom radu u inozemstvu, u Gunju se, tvrdi načelnik Hrvoje Lucić, do sada vratilo 40 posto mještana, a uvjeren je da će velika većina to učiniti između Božića i Nove godine.
– Međutim, sigurno je da neće svi, jer velik je broj kuća koje država treba iznova sagraditi, samo u Gunji čak 230. Postoje prioriteti, prvo se obnavljaju kuće roditeljima koji imaju djecu u školi, zatim starijim i nemoćnima, a vjerujem da će mještani koji su uzeli novac od države uspjeti obnoviti svoje kuće i osposobiti ih za život – optimističan je Lucić.
Veliki je problem i vlaga u kućama, ali nabavljeno je, kaže Lucić, dovoljno aparata za isušivanje i na raspolaganju ih je oko 400. Najavljuje da će se ovih dana poimence izraditi i popis svih osoba kako bi se dobio točan podatak o povratnicima.
– Gunja je golema, obnova u općinama Vrbanja i Drenovci ide puno brže, jer nas koče neriješeni imovinskopravni odnosi, po kojima je Gunja prava katastrofa; vlasnika koliko hoćete, jedni drugima neće potpisati punomoći, užas… Ljudi negoduju i žale se na sporo potpisivanje ugovora, ali jednostavno se ne to može napraviti dok situacija ne bude jasna – zaključuje Lucić.
Nesređena papirologija veliki je problem u poplavljenim selima. Ima situacija da je gruntovno i katastarski sve u redu, ljudi su prijavljeni, ali već 20 godina tamo ne žive. Ili, čovjek je donio papire da ih je četvero prijavljeno na adresi kuće koje već četiri godine nema. U Račinovcima i Gunji postoje cijele ulice koje nisu nigdje evidentirane, a ljudi dolaze s osobnom iskaznicom. Postoji i adresa na kojoj je prijavljeno 17 ljudi, a vlasnik kaže da o tome nema pojma, da tu žive samo žena i on.
– Osobno sam zadovoljan onim što je do sada učinjeno, preko noći se ne može ništa napraviti, sve ide svojim tijekom. Mnogi bi željeli da to ide brže, i ja bih želio, ali to je u ovom trenutku nemoguće i moramo biti realni. Kiše često padaju i usporavaju obnovu, ali vjerujte mi, radi se punom parom, od jutra do mraka – kaže načelnik.
Dodaje da nitko nije vjerovao ni da će škola biti završena i spremna za početak školske godine, ali uspjelo se. Mještani koji obnavljaju kuće sa strepnjom gledaju u nebo. “Samo da nas vrijeme još malo posluži i da radove privedemo kraju. Čim zakiši ili ne daj Bože padne snijeg, kojeg je u ovo vrijeme već znalo biti, gotovo je, građevinska sezona staje”, zabrinuto govore ljudi u Gunji.
NE UKIDA SE PUČKA KUHINJA
Iste strahove dijele i mještani koji žive u kontejnerskim naseljima. – Što će biti kad nas sve zatvore u 13 kvadrata, ne smijemo ni zamisliti, bit ćemo kao sardine u konzervi. Kako li ćemo izdržati i prezimiti, pogotovo ako temperature budu ekstremno niske, kao što neki najavljuju. Koliko će nas ovaj lim moći zaštititi od hladnoće jer nam već i sada trebaju dodatne grijalice na struju, djeca se žale da im je hladno – kažu mještani koji žive u kontejnerima.
Općina je za 333 obitelji kupila ogrjev, po pet prostornih metara drva dopremljeno im je u dvorišta, a ovih je dana i Ericsson Tesla osigurao ogrjev za 70 obitelji.
“Javljali su nam se i drugi donatori, Sunčane šume d.o.o. su obećale donirati 250 prostornih metara drva, Sony Ericsson po pet prostornih metara drva za još 200 obitelji, Grad Umag za 50 do 60 obitelji, a javio se i Grad Zagreb, ali za sada još ništa nije realizirano. Vjerujem da će ipak biti”, poručuje Lucić.
A za obitelji u sustavu socijalne skrbi ogrjev je osiguralo resorno ministarstvo. No dodatnu psihozu i paniku među napaćene i očajne ljude svako malo unose i razne glasine koje kruže selom, a jedna od njih je i ta da se u studenome gasi pučka kuhinja. Iz općinske uprave smiruju sumještane i poručuju da će pučka kuhinja raditi dokle god za njom bude potrebe. Razočarani, uplašeni i već umorni od stalne borbe i neizvjesnosti, mještani poplavljenih sela kažu da nakon svibanjske katastrofe sada proživljavaju novu tragediju – kao da su ni na nebu ni na zemlji, napušteni i zaboravljeni od svih.
“Potjerani smo iz svojih kuća. Duša nas boli gledajući ovu pustoš, jad i bijedu koja je preko noći postala naša stvarnost. Umjesto da smo u svojim domovima, da pripremamo svinjokolju koju smo godinama imali za Svetu Katu, raseljeni smo po tuđim kućama, inkomodiramo druge obitelji i na trošku smo im. Ni u najcrnjim mislima nismo mogli pomisliti da ćemo i proljeće dočekati u progonstvu”, ogorčen je stariji bračni par iz Gunje koji već mjesecima živi u Županji.
Pitaju se hoće li država refundirati troškove i tim obiteljima koji su pružili utočište stradalnicima. Mještani su strahovali i od visokih računa za utrošenu električnu energiju jer su proteklih mjeseci masovno koristili isušivače vlage koji su veliki potrošači struje. Ali ipak mogu odahnuti. Svi će biti oslobođeni plaćanja električne energije za srpanj, kolovoz i rujan.
Sve u svemu, kako vrijeme odmiče, mnogi postaju svjesni da se skoro neće vratiti kući i sve je veća i nervoza i napetost među ljudima, sve češće dolazi do prijepora i međusobnih trzavica, posebice prilikom podjele pomoći, bijele tehnike, kućanskih aparata, madraca… Padaju i teške riječi i optužbe da se pojedinci žele okoristiti ovom katastrofom i profitirati na tuđoj muci. Poplava je očito puno toga izbacila na površinu, ali jedno je sigurno – nakon velikih poplava, stradala sela i ljudi žedni su dobrote i ljubavi.
NAKON ŠKOLA KUĆE
Sve je više onih koji žele obnovu svojeg doma prepustiti državi Kako su sredinom listopada izvijestili iz Ministarstva graditeljstva, od 2689 poplavljenih kuća na području općina Gunja, Drenovci i Vrbanja, za njih 1686 donesene su odluke o obnovi, od čega se 967 odluka odnosi na isplatu novčanih sredstava, a 624 na obnovu u organizaciji države. Vlasnicima koji kuću obnavljaju sami isplaćeno je 38,2 milijuna kuna. Potpuno je završena obnova na 334 kuće, a 86 ih je spremno za pregled. U gradnji je trenutno 127 novih kuća, a pripremljena je dokumentacija za gradnju 24 nove kuće u Gunji. No, sve je više onih koji žele obnovu prepustiti državi. Petsto dvadeset devet kuća procijenjeno je opasnima i za sada ih je uklonjeno više od polovine. Utješno zvuči podatak kako su sve osnovne škole obnovljene na vrijeme i bile spremne za nastavu. Završeni su i radovi na zdravstvenoj ambulanti u Gunji.
POSLA I ZA POLICIJU
Mućke s prebivalištem: Zlouporabili nesreću i davali lažne izjave
Pravo obnove stječe se samo za kuće u kojima se doista i stanovalo prije poplave. Kako novac svih poreznih obveznika ne bi otišao u pogrešne ruke, Ministarstvo graditeljstva i MUP pročešljat će sve sumnjive podatke. Naime, neki ljudi nisu imali prijavljeno prebivalište, pa su uz dva svjedoka i potvrdu načelnika općine u Ministarstvu graditeljstva priznavali da je čovjek tamo prebivao. Neki su to, međutim, očito zlouporabili i davali lažne izjave. Takvih slučajeva, koje će preuzeti policija, dosad je samo desetak u obrađenih 1600 predmeta.
“Ako je netko zlouporabio ovu katastrofu i sada pokušava iskoristiti situaciju da dobije novu kuću o trošku hrvatskih poreznih obveznika, a tu godinama ne živi, treba ga se pronaći i neka institucije pravne države odrade svoj posao. I nama je interes da se situacija do kraja raščisti”, zaključuje Lucić. Kiše često padaju i usporavaju obnovu kuća, ali vjerujte mi, radi se punom parom, od jutra do mraka…
glas-slavonije.hr
