Zona se prostire na 19 hektara i općinski čelnici vjeruju da bi njeno stavljanje u funkciju potaknulo razvoj Gunje, graničnog područja na tromeđi Hrvatske, BiH i Srbije. Gotovo tri godine trajala je borba Gunjanaca da država zemljište daruje Općini, a tada se javio novi problem. Investitori žele prilazne ceste i zonu sa svom potrebnom infrastrukturom, što Općina iz svog skromnog proračuna ne može financirati. Posebice sada, nakon nezapamćene katastrofe koja je u Gunji prouzročila milijunske štete. Gunja je i prije poplava bila među pet najsiromašnijih i najnerazvijenijih općina u Hrvatskoj.
Zapostavljeno rubno područje ni prije nikome nije bilo primamljivo, mladima nije pružalo nikakvu perspektivu i mnogi su bili prisiljeni otići trbuhom za kruhom. Općinski čelnici Gunje već godinama pokušavaju napraviti iskorak, pokrenuti razvoj, dovesti ulagače i otvoriti toliko potrebna radna mjesta. Tvrde da zainteresiranih ima, a opremanje poduzetničke zone smatraju osnovnim preduvjetom. Odbijenica Ministarstva regionalnog razvoja razočarala je načelnika Hrvoja Lucića koji smatra da su oni koji odlučuju o projektima trebali pokazati više sluha za Slavoniju, za nerazvijeno i zapostavljeno područje na rubu Hrvatske koje je proživjelo katastrofu.
– Odbijeni smo uz pojašnjenje u stilu da više ne prolaze projekti poduzetničkih zona koje su u većini slučajeva bile promašaj. Dobili smo neka obećanja da će nam se nagodinu asfaltirati prilazne ceste i nešto pomoći, ali sve je to upitno i samo djelomično rješenje. Jer ako ne stvorimo pretpostavke za razvoj gospodarstva i ne zadržimo ljude na ovom području, uzalud nam sav trud – upozorava Lucić.
Dodaje da mu je žao što ministar Branko Grčić ni njegovi zamjenici još nikada nisu bili u Gunji, dodajući kako razumije da ministar ima previše obveza i da mu je Dalmacija ipak bliža od Slavonije. Za nezavidnu financijsku situaciju u kojoj se već mjesecima nalazi Općina Gunja, koja je prepuštena sama sebi, država ne pokazuje razumijevanje. Općina se početkom srpnja morala kreditno zadužiti za 700 tisuća kuna kako bi uopće mogla funkcionirati i izmiriti dospjele obveze.
Lucić nam je potvrdio da je financijska pomoć Općini od strane države izostala. Nakon poplava Vukovarsko-srijemska županija uplatila je skromnih 20 tisuća kuna, i to je bila jedina dotacija koju je Općina dobila. Ni kuna pomoći na općinski račun nije stigla ni iz jednog ministarstva, niti ih u općinskoj upravi itko pita kako u ovoj teškoj situaciji uopće uspijevaju funkcionirati.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
