Proljetos su paprikama zasijali osam jutara. – Paprika se sije specijalnom sijaćicom. Sve se ručno radi, tri puta se okopava i ručno bere, skidaju se peteljke… Jedino što nije ekološki, umjetno je gnojivo jer ne mogu naći toliku količinu stajnjaka za zasijane površine. Kvaliteta se redovito kontrolira, uzorci paprike idu na analizu jer bez zadovoljavanja najstrožih parametara ne može u prodaju – otkriva Marić.
Lani su je proizveli oko tri i pol tone, a ove će godine zbog poplava koje su sredinom svibnja poharale i vrbanjski kraj, urod biti više nego prepolovljen.
– Tri jutra pod paprikom odnijela nam je voda. Preostalo nam je još jedno branje do kraja sezone. Ukupno ćemo imati oko 1500 kilograma paprike, neće biti više – kaže Darko Marić.
No, napominje da je zadovoljan kvalitetom, s obzirom na to kakva je bila godina. – Paprika mora biti fiziološki potpuno zrela, nema toga da se na mjestima malo zeleni jer tek kada je sto posto zrela, dobiva pravu aromu i kvalitetu – otkriva.
A začinska paprika Marićevih iz godine u godinu sve je traženija. Sve ubrane količine kupci odmah i razgrabe. Pakiraju je u Slavonskom Brodu jer im je to za sada povoljnija opcija. Pakirnica stoji 200 tisuća kuna, i to im je prevelika investicija za tri-četiri dana koliko bi bila u uporabi.
– Sve količine uglavnom su pokupovali mesari koji već naveliko kolju svinje i prerađuju meso. Noći su hladne, i to im pogoduje, a za papriku su se raspitivali i tražili je i prije negoli je dozrela. Interes je veliki i sa smanjenim urodom nećemo moći zadovoljiti sve potrebe kupaca. Evo, i danas ih očekujemo iz Vinkovaca i Otoka – kaže naš sugovornik. Kupci su uglavnom proizvođači slavonskog kulena, koji bez domaće slavonske paprike ne mogu dobiti certifikat za proizvodnju tog zaštićenog proizvoda.
Cijena paprike je 100 kuna za kilogram.
– Soju smo nakon poplave presijali, upravo smo završili skidanje, prinosi su dobri, ali zanimljivo je da je sjeme već počelo trunuti, bilo je 10 do 20 posto trulog zna, što do sada još nikada nisam vidio na soji – kaže Darko.
A ove godine sreće nije bilo ni s kupusom. Zasijali su ga oko 1. kolovoza, i to neku novu razvikanu sortu, koja je trebala dozreti za 60 dana, ali nije ni blizu toga. Nikako da dozrije, a kupci ga sve više traže. A veliki problem poljoprivrednicima u vrbanjskom kraju čine i glodavci.
– Miševi i puževi golaći, neki tamnocrveni, kakve još nisam vidio, preplavili su polja i lenije. I ranije ih je bilo kada su kišne godine, ali ovo je nešto neviđeno. Užas. Danas idemo sijati pšenicu i odmah ćemo ih morati trovati, što do sada nije bilo slučaj. Doista, nikada čudnija godina – zaključuje Marić.
Ni za u poplavama stradalo povrće ni usjeve pšenice i soje Marići nisu dobili li lipe odštete, iako ih je voda tri puta poplavila, najprije oborinska, pa savska, pa ponovno oborinska. Darko kaže da nikakvu odštetu i ne očekuje jer bi i za ljude kojima su isplaćeni mizerni iznosi bilo bolje da su ih dali kao milodar u crkvu. – Kada vidim kako su drugi ljudi prošli i bez svega ostali, ne mogu se buniti. Nema stajanja, mi od poljoprivrede živimo, tko se s tim misli baviti, ne smije posustajati, tako je to i inače u životu, ako poklekneš, ustani i tjeraj dalje – poručuje.
NEMAJU PROBLEMA SA SJETVOM
Marići su lani kupili golemi tifon s topom za navodnjavanje koji zalijeva po 50 metara u lijevu i desnu stranu, a za papriku su nabavili najsuvremenija kišna krila raspona 50 metara. Koristili su ga samo jednom, nakon sjetve, a potom su uslijedile poplave i više za njim nije bilo potrebe. Kupili su i stroj za sjetvu svega i svačega, s podesivim razmakom redova, što je vrhunsko rješenje, tako da više nemaju nikakvih problema sa sjetvom.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
