Hrvatski poljoprivrednici sve se više okreću proizvodnji povrća i drugih profitabilnijih poljoprivrednih proizvoda jer tržište nameće nova pravila. U OPG-u Mikinac iz Gradišta odlučili su se, uz klasične ratarske kulture, okušati i u proizvodnji šparoga, češnjaka, ali i domaćega maka. Na polja su vratiti kulturu koja je nekada bila uobičajen prizor u dvorištima i vrtovima naših baka, a danas su jedini proizvođači domaćeg maka u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Mak slovi kao profitabilna kultura, potrebe za sjemenom maka u nas su daleko veće od domaće proizvodnje, a podmiruju se uvozom. Osobito se uvoze znatne količine alkaloida iz maka za potrebe farmaceutske industrije.Mikinčevi mak proizvode na približno dva hektra površine. Siju ga dva puta godišnje, u rano proljeće i u jesen, a riječ je o ekološkoj proizvodnji.
Obilaze sajmove- Sve radimo ručno, što zahtijeva dosta i truda i vremena. Kod nas nema nikakvog prskanja protiv korova, ručno ga okopavamo, plijevimo i sve makovice ručno beremo. U obitelji smo svi aktivni, suprug, ja i troje djece, svi radimo na njivi, imamo i baku i stvarno smo svi uključeni u posao – kaže Jasna Mikinac. U proizvodnju su krenuli oprezno, s malim količinama, postupno su je povećavali jer u početku je, kažu, bilo jako teško pronaći kupce i izboriti se za svoje mjesto na tržištu. Prije dvije godine, prisjeća se, mak je odlično urodio, imali su ga 2,5 tone, ali kupaca nije bilo.
– Uhvatila me panika da ga neću moći prodati, nakupci koji rade za Šafram nudili su mi strašno nisku cijenu u odnosu prema onoj u maloprodaji, svega devet kuna za kilogram. U trgovini je kilogram maka oko 70 kuna, a kod mene je 50 kuna u maloprodaji. Spasile su me “kolačare” koje rade kolače na veliko, određenu količinu kupio je i PIK Vinkovci, a javila mi se i poznata slastičarka Petra iz Zagreba koja obožava mak. Slučajno je došla do mene i jako je zadovoljna. Javljaju mi se i kuhari, a svakodnevno ga šaljem i drugim zainteresiranim kupcima – priča Jasna. Redovito obilazi sajmove, a svoje će proizvode nuditi i na Adventu u Vukovaru, gdje će pripremati i tačke s makom, orasima i domaćim pekmezom, “starovinsku” slasticu koju kupci rado degustiraju.
Jesenski mak lani im nije uspio, nije ponikao zbog suše, a maku zasijanome proljetos vremenske prilike nisu pogodovale pa je urod bio slabiji, oko jedne tone. Ovogodišnja jesenska proizvodnja za sada je obećavajuća, mak je dobro ponikao i narastao je već desetak centimetara. To je, pojašnjava Jasna, ozima kultura i bere se srpnju, a proljetni se skida mjesec dana kasnije. Mak pakiraju u vrećice od pola kilograma.
Zadovoljni prihodom- Dobra roba uvijek nađe svoga kupca. Moram biti iskrena i reći da od prihoda koji ostvarujemo naše kućanstvo može pristojno živjeti. Treba biti uporan, ustrajan, truditi se i svoj proizvod nuditi na više strana i onda ga nije problem ni prodati. Kako novac pristiže, tako kupujem i kućne potrepštine i ja sam zadovoljna. Ne mogu se požaliti. Povratne informacije od kupaca vrlo su pozitivne, hvale kvalitetu našeg domaćeg proizvoda i često se žale da je mak kupljen u prodavaonicama već progorčao. Radimo, uspijevamo i ne moramo ići ni u Njemačku ni u Irsku – ustvrdila je Jasna. Dodaje da i Vukovarsko-srijemska županija ima interesa da se proizvodnja maka proširi i digne na neku višu razinu, poput češnjaka i zelenoga maka, kontaktirali su ih i željeli su čuti njihova iskustva kao proizvođača.
Proizvodnja maka, kao i industrijske konoplje, vrlo je restriktivno regulirana. Zbog sadržaja alkaloida u tobolcima, uzgajivač je dužan uzgoj maka najkasnije u roku od 30 dana od dana sjetve prijaviti poljoprivrednoj inspekciji te preostale dijelove biljke (makova slama), koji bi mogli služiti za izradu droge, uništiti odmah nakon ubiranja biljke. Prijavu uzgoja maka na Obrascu 2 iz Pravilnika o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu (NN 18/12, 57/16) proizvođač treba dostaviti poljoprivrednoj inspekciji najkasnije do 1. svibnja tekuće godine.
Uzgajivač maka dužan je obavijestiti policijsku postaju i poljoprivrednu inspekciju o svakoj okolnosti koja ukazuje na sumnju da su biljka ili dijelovi biljke upotrijebljeni ili bi mogli biti upotrijebljeni za nedopuštenu izradu opojnih droga.
Marija Lešić Omerović
Izvor Glas-Slavonije.hr
