Legalizacija bespravno sagrađenih objekata
1. Što se smatra bespravnom građevinom? 2. Koje građevine se mogu legalizirati? 3. Koje građevine se ne mogu legalizirati? 4. Tipovi zgrada u legalizaciji? 5. Rokovi za legalizaciju? 6. Postupak legalizacije? 7. Upravna pristojba? 8. Naknada za zadržavanje zgrade u prostoru? 9. Komunalni doprinos? 10. Vodni doprinos? 11. Kako dalje teče postupak legalizacije? 12. Rješenje o izvedenom stanju
1. Što se smatra bespravnom građevinom? Građevina se smatra legalnom bez obzira ima li akt za gradnju ili nema ako je sagrađena do 15. veljače 1968. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili rekonstruirano nakon tog datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za gradnju, bilo da se to odobrenje naziva građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, lokacijska dozvola, potvrda na glavni projekt ili nekako drugačije. Osim što postoji odobrenje za gradnju, građevina treba bit izgrađena u skladu s odobrenjem, u smislu obujma građevine, otvora na njoj, namjene …
2. Koje građevine se mogu legalizirati Legalizirati se mogu nove građevine i rekonstrukcije postojećih ako su vidljive na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. Građevina mora biti izgrađena najmanje u grubim konstruktivnim građevinskim radovima najmanje jedne etaže ‐ temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom sa ili bez krova. Nije moguće legalizirati samo temelje iako su vidljivi na snimci.
3. Koje građevine se ne mogu legalizirati Ne mogu se legalizirati građevine koje se nalaze:
- izvan građevinskog područja ili izvan tradicijske naseobine u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park‐šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture,
- unutar koridora prometnih, energetskih i vodnih građevina osim ako javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je građevina izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,
- unutar koridora komunikacijskih građevina osim ako javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je građevina izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,
- na površini na kojoj je planirana javna i društvena namjena unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija,
- unutar građevinsko područje izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za gospodarsku namjenu (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja,
- na području posebne zaštite voda – zona sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje zgrada za kakvu je podnesen zahtjev unutar eksploatacijskog polja mineralne sirovine, osim zgrada izgrađenih na eksploatacijskom polju nafte, plina ili geotermalnih voda,
- unutar arheološkog nalazišta ili zone, prostornih međa nepokretnog kulturnog dobra ili kulturno‐povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske osim ako javnopravno tijelo nadležno za poslove zaštite kulturne baštine ne izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima,
- na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO‐a,
- na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru. Zgrade na vodnom dobro mogu se legalizirati uz posebnu suglasnost Hrvatskih voda.
Ne može se legalizirati ni zgrada izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor ‐ prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, lođu i sl. ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Uvjet za legalizacijuje da se otvor odnosno istak ukloni. Nije moguća legalizacija kamp‐kućica, kontejnera i slično kao ni građevina građenih od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja.
4. Tipovi zgrada u legalizaciji
- ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400 m², građevine namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m² te sve zgrade javne namjene bez obzira na površinu.
- MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 400 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 1000 m²
- JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 100 m² i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja površinom nije veća od 400 m²
- POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara, vrtna kućica, zimska kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m²
5. Rokovi za legalizaciju Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. i nakon proteka toga roka ne može se više podnijeti. Iznimno zahtjev za legalizaciju nezakonito izgrađene zgrade za koju je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do 4. kolovoza 2012. podnosi se najkasnije do 31. prosinca 2012. i nakon proteka toga roka ne može se više podnijeti.
6. Postupak legalizacije Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Zahtjev se predaje u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju. Vrsta dokumentacije ovisi o kategoriji u koju građevina pripada. Sve su građevine razvrstane u 4 kategorije prema složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njenog nelegalnog dijela. Za ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja osim ako je zgrada evidentirana u katastarskom planu u gabaritima u kojima je sagrađena umjesto geodetske snimke prilažu se 3 kopije katastarskog plana
- tri primjerka arhitektonske snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt,
- izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti.
Za MANJE ZAHTJEVNU ZGRADU zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,
- tri primjerka snimke izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva
Za JEDNOSTAVNU ZGRADU ‐ zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu,
- iskaz površina i obračunske veličine zgrade (građevinska (bruto) površina, broj etaža i visina zgrade (u metrima), te obračunske veličine zgrade koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva
- najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade
- iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.
Za POMOĆNU ZGRADU ‐ zahtjevu se prilaže:
- tri primjerka kopije katastarskog plana
- akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena.
7. Upravna pristojba Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna pristojba od 70 kuna: 20 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 1. i 50 kuna upravne pristojbe u državnim biljezima prema tar. br. 2. Podnositelji zahtjeva invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi prema Zakonu o upravnim pristojbama.
8. Naknada za zadržavanje zgrade u prostoru Visina naknade za građevinu, odnosno za dio građevine koji se ozakonjuje utvrđuje se ovisno o veličini, lokaciji (položaju u prostoru) i namjeni zgrade, te načinu plaćanja naknade. Naknada ne može biti niža od 500 kuna. Za sve pomoćne zgrade naknada je fiksna i iznosi 500 kuna po građevini. Visina naknade utvrđuje se prema izrazu: VN = No x Kn x Lk VN – visina naknade (u kn) No – naknada po obujmu (u kn) Kn – koeficijent namjene. Lk – koeficijent lokacije. Naknada po obujmu: Dijelovi obujma zgrade u m3 Jedinična vrijednost naknade u kn/m3 O1 − obujam zgrade do 300 m3 4,00 kn O2 − obujam zgrade od 300 do 3.000 10,00 kn O3 − obujam zgrade od 3.000 do 7.000 30,00 kn O4 − obujam zgrade preko 7.000 75,00 kn Namjena zgrade Koeficijent namjene (Kn) − za zgradu poljoprivredne namjene, uključivo ribarstvo i akvakultura 0,30 − za zgradu industrijske odnosno gospodarsko-proizvodne namjene 0,50 − za zgradu stambene i/ili druge namjene (poslovni prostor, garaža i dr.) 1,00 Lokacija zgrade Lokacija zgrade Koeficijent lokacije (Lk) – Unutar građevinskog područja – Za zgradu poljoprivredne namjene, ribarstva i akvakulture, koja se nalazi izvan građevinskog područja 1 – Izvan građevinskog područja (osim za zgradu poljoprivredn namjene,ribarstva i akvakulture) 3 – U području gospodarske i zaštitne šume te šume s posebnom namjenom – Na vodnom dobru (osim za zgradu čija je namjena akvakultura) 5
9. Komunalni doprinos Komunalni je doprinos prihod proračuna općine odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Osnovica za plaćanje komunalnog doprinosa prostorni je metar (m³)
10. Vodni doprinos Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina. Obračunavaju ga i naplaćuju Hrvatske vode rješenjem. Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd. Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³) U svrhu određivanja visine vodnoga doprinosa, područje Republike Hrvatske dijeli se u 3 zone: Zonu A, Zonu B i Zonu C.
- Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno obalno područje mora.
- Zonu B čini ostalo područje Republike Hrvatske, osim Zone A i Zone C.
- Zonu C čine područja posebne državne skrbi.
11. Kako dalje teče postupak legalizacije? Po zaprimanju zahtjevu upravni odjel provjerava činjenice bitne za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Vrši uvid u DOF5/2011 ili drugi propisani akt kojim se dokazuje vrijeme gradnje. Vrši očevid na licu mjesta. O izvršenom uvidu u DOF5/2011 sastavlja se službena bilješka i radi se njezin ispis koji se prilaže u spis. Veličina, stupanj završenosti i namjena zgrade za koju se donosi rješenje o izvedenom stanju utvrđuju se prema stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci, odnosno snimci izvedenog stanja i stanju utvrđenom na očevidu. Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju upravni odjel dužan je pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja podnositelju zahtjeva, vlasniku i nositelju drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasniku i nositelju drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada. Poziv za uvid u spis dostavlja se javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela.
12. Rješenje o izvedenom stanju Rješenje o izvedenom stanju izdaje se nakon što se utvrdi da su zadovoljeni svi zakonski uvjeti. Ono se može izdati ako je utvrđeno da su zahtjevu priloženi svi potrebni dokumenti te nakon što je utvrđeno očevidom na terenu da je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade te da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate. Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja ako je povod tužbe zaštita vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi sa zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena. Upravni odjel prekida postupak donošenja rješenja po dobivanju informacije o sporu do okončanja sudskog spora. Postupak se može nastaviti u slučaju da stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju. Rješenje se može donijeti za jednu ili više građevina na jednoj ili više čestica.
|