U gospodarskoj jedinici Desičevo, kojom gospodari Šumarija Gunja, jedna od njih 12 u Upravi šuma Vinkovci, ovih je dana prava košnica ljudi i moćne mehanizacije. Tu njezini radnici-sjekači, nakon što su je nekoliko posljednjih godina naplodili mladim raslinjem i obavili pripremni sijek, na površini od 65 hektara obavljaju i takozvanu završnu sječu hrastova orijaša, najveći broj njih i stotinu centimetara prsnog promjera, a koji su olujama i munjama prkosili gotovo stoljeće i pol. Četrdesetak metara visoki, pri padu na zemlju izazivaju prave potrese.
Šumarski tehničari premjeravaju tek porušena stabla, određuju duljine sječe oblovine, udaraju evidencijske brojeve na trupce. Njih podižu snažni traktori-dizalice, polažu ih u prikolice i odvoze na rub šume, gdje ih primaju specijalno za njihov transport pripremljeni kamioni i izravno odvoze još uvijek preživjeloj i platno sposobnoj hrvatskoj drvoprerađivačkoj industriji. One najbolje, takozvane furnirske trupce, koji počesto imaju i više od tri kubika drvne mase, ‘lageruju’ na posebna mjesta i za njih se organiziraju međunarodne licitacija po načelu – “tko plati više”. Takva oblovina, koje nema više nigdje na svijetu, plaća se i više od 600 eura za kubni metar. Suho zlato, rekao bi narod.
Dipl. ing. šumarstva Ivan Mikinac, upravitelj Šumarije Gunja, koji bi s radnicima na sječi provodio i cijele dane da nema nepregledne papirologije u uredu, veli nam da ta najjužnija šumarija Uprave šuma Vinkovci, a koja graniči i s BiH i Srbijom, gospodari s 6.124 hektara šume u kojoj se nalazi 1,8 milijuna kubika drvne mase. Svake godine prirast iznosi 51 tisuću, a siječe se u prosjeku 39 tisuća kubika, dakle uvijek manje od prirasta, a sve to kako bi idućim generacijama ostavili više nego što su naslijedili od prethodnih.
Sukladno šumsko-gospodarskim osnovama ove će se godine posjeći 40.400 prostornih metara drvne mase, od kojih s 65 hektara u 42. odjelu gospodarske jedinice Desićevo 17.600 kubika, a od kojih će pak 10.600 kubika biti oblovina najviše kakvoće. Plan se u siječnju i veljači u cijelosti ostvaruje, radnicima ne smeta ni snijeg ni niske temperature, pa će idućih dana oni na kraći odmor pred radove koji ih očekuju na održavanju šuma na proljeće.
Težak normirani posao, u kojemu svaki sjekač dnevno mora “napraviti” najmanje 31 kubik drvne mase, brzo ih iscrpljuje, pa je od ukupno 58 zaposlenih u šumariji nedavno u prijevremenu stimulativnu mirovinu otišlo njih šest.
Izniman interes za ogrjevom
Svakodnevnoj vrevi u šumskom predjelu Desičevo pridonose i mještani okolnih sela. Njima Šumarija Gunja omogućava da si u vlastitoj izradi naprave ogrjevna drva od u drvnoj industriji nekoristivih ostataka pri sječi. Iako sva okolna sela imaju prirodni plin, interes za ogrjevnim drvom veći je nego ikada, tako da se ondje odustalo i od njegova pretvaranja u šumsku biomasu. Na taj način oni postižu osjetno jeftinije grijanje domova. Naime, u samoizradi, ogrjevno drvo I. klase plaćaju 118,10 kuna, II. klase 90,51, a III. klase (takozvana sječenica) tek 26,10 kuna za kubik, s PDV-om. Nakon njih šuma ostaje potpuno čista, spremna da u njoj idućih 150 godina od žireva izrastu isto takva stabla poznatog slavonskog hrasta.
Nikola VUKADINOVIĆ/Glas Slavonije