Kako u to vrijeme nije bilo radija, televizora, glazbene linije, a kako glazba čini naš život ljepšim i boljim, mijenja naše raspoloženje i osjećaje, stav prema životu, pobuđuje nas na pokret, ples, podiže radni polet i otvara put prema duhovnosti, slijed logičnosti bio je osnivanje kulturno – umjetničkih i društvenih sekcija poput tamburaškog orkestra i limene glazbe, u kojima su redovno bili i sami članovi vatrogasne operative. U ta davna vremena učitelji i dirigenti dolazili su iz Češke, sve do pred Drugi svjetski rat.
Jedan od onih koji se pamte, bio je Čeh František – Franta Pšibil. Njega će naslijediti pokojni Marko Oršolić, koji je zaslužan za obnovu i opstojnost limene glazbe Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD –a) Županje, još od daleke 1936. godine, a vodio ju je punih 38 godina.
Županjski puhački orkestar počeo je raditi gotovo bez ičega, s nekoliko instrumenata, naslijeđenih od glazbene sekcije Čeha. U ono vrijeme radnika županjske tvornice tanina, čiji su vlasnici bili Englezi, Marko Oršolić je okupio tadašnje domaće momke, starosjedioce tada male Županje, zaljubljenike u limenu glazbu, i obučavao ih sve do 1973. godine. Da nabrojimo neke od njih koji su održali kontinuitet limene glazbe: Marko Oršolić, Mijo Baotić, Ivo Lončarević, Đuro Benaković, Luka Nikolić, Jospi Balentović, Josip Galović, Franjo Spaić, Vinca Šokičić, Mato Vučičević, Ivan Bušić, andro Bušić, Josip Benaković, Mirko Macko, Milan Kodrnja, Đuka Filipović, Andro Ognjanović, Franjo Majer, Ivica Galović, Tuna Filipović, Pavo Mikić, Đuka Majer, Ivan Pejić, Franjo Galović, Jakob Aladić, Mato Juzbašić i Vilko Mlinarić. Od 1973. godine do danas, puhački orkestar u Županji vodi kapelnik, profesor Smail Gagić, koji je preko glazbene edukacije odgojio više od 400 glazbenika, učenika osnovnih i srednjih škola.
Puhački orkestar je sudionik svih smotri Saveza amaterskih puhačkih orkestara Slavonije i Baranje (SAPOSIBA), na kojima se svake godine okupe sve Glazbe (od 15 do 20). Županja je bila organizator dvije smotre SAPOSIBA. Glazba je bila redovni sudionik republičkih susreta vatrogasnih glazbi Hrvatske, nazočna na sva 43. Šokačka sijela, Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima, brojnim kulturno- zabavnim manifestacijama grada, županije i diljem Lijepe Naše.
Značajniji nastupi su 1987. godine na otvorenju Univerzijade u Zagrebu, iste godine i na proslavi 100 godina vatrogastva u Županji, proslavi 120 godina vatrogastva u Varaždinu, nastupi u Mađarskoj i Njemačkoj, te u Gornjem Desinecu na 14. republičkom susretu Hrvatske. Poseban doprinos Glazba je dala u tijeku domovinskog rata, svirajući našim postrojbama hrvatske vojske.
Danas, a i u prošlosti, puhački orkestar je bio i biti će sastavni dio kulturnog bića Županje, županjske Posavine i šire, i kao takav je ponos ovog našeg hrvatskog grada na Savi.
Pripremio: Smail Gagić, prof.
