Građen je početkom 19. stoljeća kao središnji graničarski punkt, odnosno stražarnica na granici prema Turskoj. Ukinućem Vojne krajine postaje općinsko vlasništvo, u njemu svoje klupske prostorije, nakon izgradnje Tvornice tanina u Županji 1883. godine, uređuju engleski poslovni ljudi (JELIĆ 1981, 116-118; Županjski vjesnik, 14. 03. 1980.). Kupoprodajnim ugovorom od 13. srpnja 1907. godine Julka i Terezija Falić iz Županje kupile su od Upravne obćine Županja «kat. čest. br. 1300 i 1301…kuću sa ogradom» (graničarski čardak) za «tri hiljade sto i jednu krunu».
Stjepan Gruber u dopisu Konzervatorskom zavodu Narodne Republike Hrvatske od 14. ožujka 1961. godine, kojim je tražio stavljanje čardaka pod zaštitu, navodi da je tu zgradu zapravo kupio županjski župnik Luka Falić te ju darovao sestrama Julki i Tereziji.
Čardak je idućih pedesetak godina služio kao stambeni objekt, zapravo sve do 1957., odnosno 1964. godine kada je, konačno, otkupljen za potrebe Muzeja.
Čardak u Županji pripada tipu zatvorene stražarnice s trijemom (balaturom), a uz prostor za graničare u njemu je, najvjerojatnije, bio i stan kordonskoga oficira – kapetana. Na kat se penjalo unutrašnjim stepenicama, a trijem (balatura) omogućavao je bolji nadzor granice i kretanje graničara (ZELIĆ 1982, 2; BABIĆ 1981, 105-107).
Iako je zadržao glavna svojstva izvorne gradnje, Čardak danas nema u potpunosti izvorni oblik. Prizemlje je u početku bilo otvoreno na tri reda po četiri stupa koji su nosili prvi kat s masivnim hrastovim trijemovima. Adaptacija iz srpnja 1982. godine je pokazala da su drveni stupovi u Čardaku, najvjerojatnije, zamijenjeni stupovima od opeke još u vrijeme Vojne krajine, a nakon proglašenja Krajiškoga temeljnog zakona iz 1807. godine (ZELIĆ 1982, 2).
Sigurno je, međutim, da su i Englezi iz Tvornice tanina, izvršili značajne izmjenje njegova izgleda, posebice na unutrašnjem razmještaju i uređenju prostorija te, vjerojatno, obliku i veličini prozora na katu (BABIĆ 1981, 107-109; ZELIĆ 1982, 2). Za potrebe Muzeja, prije svega izlaganja kulturnopovijesne građe, adaptacijom iz 1982. godine uklonjeni su zidovi između stupova u unutrašnjemu dijelu prizemlja.
Kao rijedak kulturnopovijesni spomenik i spomenik arhitekture, graničarski čardak u Županji je zaštićen i registriran kao spomenik kulture A-kategorije. Čardak je pačetvorinasti objekat (10,73 x 10,15 m) s jednim pravokutnim dodatkom (5,73 x 4,42 m) na zapadnoj strani prema Savi. S prizemljem i potkrovljem ima površinu od 228,80 m2, potkrovlje se ne može koristiti u punom smislu, nego tek za odlaganje lakšega materijala, a za izlaganje će poslužiti prostor veličine 204,80 m2. Naime, u prizemlju je prostor od 100,66 m2, a na katu pet soba ukupne površine 104,10 m2.
Trenutno je pripremljen idejni projekt za uređenje stalnoga postava u tom objektu s predmetima iz paleontološke i arheološke zbirke, zbirke Vojne krajine i građanske epohe te galerije kojim bi Zavičajni muzej Stjepana Grubera iz Županje, nakon otvorenja stalnoga postava etnologije u Agenciji 2001. godine, a sukladno temeljnom svojstvu muzeja kompleksnoga tipa, dobio i stalni postav po svim drugim odjelima, odnosno zbirkama ili razdobljima te u prihvatljivim okvirima odražavao razmjernu zastupljenost, ali i važnost prirodne i kulturnopovijesne građe koju posjeduje.