U prošloj je godini na području Policijske uprave Vukovarsko-srijemske prijavljeno 6756 novih prebivališta. A koliko se točno ljudi u 2023. godini doselilo u VSŽ, demograf Dražen Živić ističe da će se znati tek 30. srpnja, kada Državni ured za statistiku objavi taj podatak, nakon što klasificira sve evidentirane migracije na području županije
ŽUPANJA
Deset godina nakon ulaska u EU iseljavanje građana iz Hrvatske u bogatije europske zemlje smanjilo se, ali nije zaustavljeno. Negativni trendovi nastavljeni su i u Vukovarsko-srijemskoj županiji, o čemu svjedoče brojke. U 2023. godini, prema podacima iz PU vukovarsko-srijemske, privremeni odlazak iz Republike Hrvatske prijavile su 2383 osobe. U odnosu prema godini ranije, kada ih je otišlo 3779, to je za 1396 osoba manje, ali je brojka i dalje velika i pokazuje da se u posljednje dvije godine iz najistočnije županije iselilo 6162 stanovnika. A kada se u obzir uzme i prirodan pad stanovništva, vidljivo je da demografsko pustošenje i dalje hara tim područjem.
U ŽUPANJI ODLAZAK PRIJAVILO 508 OSOBA
Najveći broj prijava privremenog odlaska, njih 643, lani je zaprimljen u sjedištu PU VSŽ-a u Vinkovcima (431 manje u odnosu prema 2022. godini), PP Vukovar imala ih je 533 (179 manje), u Postaji granične policije Županja privremeni odlazak prijavilo je 508 osoba (354 manje), u Iloku 98 (100 manje), u Otoku 231 (49 manje). Postaja granične policije Tovarnik imala je 68 prijava (75 manje nego godinu ranije), a Vrbanja 302 (208 manje). Najviše ih je otišlo Njemačku, Austriju, Irsku, a u posljednje se vrijeme sve više otvara i Švicarska. Tako govore službeni podaci, no stvarni je broj onih koji su otišli izvan Hrvatske zasigurno i veći jer se dio građana prethodno nije ni odjavio u policiji. A to će učiniti tek kada budu sigurni da će se snaći i uklopiti u novu sredinu.
POLICIJA ODJAVILA 199 PREBIVALIŠTA
PU vukovarsko-srijemska s pripadajućim postajama u prošloj je godini, prema dostavljenim podatcima, donijela 199 rješenja o odjavi prebivališta po službenoj dužnosti (u 2022. bilo ih je 180) nakon što je terenskom provjerom utvrđeno da osoba uistinu ne živi na prijavljenoj adresi, ili su ju tome obavijestila tijela javne vlasti te druge pravne i fizičke osobe.
Zanimljiv je podatak da je na području Policijske uprave vukovarsko- srijemske s pripadajućim postajama u prošloj godini prijavljeno čak 6756 novih prebivališta. To se odnosi na unutaržupanijske migracije, preseljavanja unutar i između gradova i općina Vukovarsko-srijemske županije, na promjene mjesta stanovanja, doseljavanje iz drugih županija i iz inozemstva, odnosno na svaku promjenu i prijavu prebivališta na tom području. To je, napominje demograf Dražen Živić, kumulativan podatak, koji se treba gledati po strukturi. Napominje da je svaka registrirana promjena prebivališta pokazatelj migracije, a koliko se u prošloj godini ljudi doista doselilo u Vukovarsko-srijemsku županiju neće se znati prije 30. srpnja, dok Državni zavod za statistiku ne objavi taj podatak, i dok sve migracije ne klasificira na unutargradske odnosno općinske i unutaržupanijske, međužupanijske i vanjske migracije. I tada će se točno znati koliko se ljudi, primjerice, doselilo u Županju, i ukupno na područje županije.
STRANCIMA IZDANO 2490 DOZVOLA ZA RAD
Među građanima s novim prebivalištima je i 1079 beba rođenih u prošloj godini. U vinkovačkoj je bolnici rođeno njih 626, a u rodilištu vukovarske bolnice 453. Prema podacima PU vukovarsko-srijemske, lani je na tome području 2890 osoba prijavilo boravište.
Tu treba dodati i strance s dozvolama za boravak i rad, čiji broj zbog potreba tržišta rada u Hrvatskoj raste. Na području PU vukovarsko-srijemske izdano je ukupno 2490 dozvola za zapošljavanje stranaca u protekloj godini. Od toga je njih 1768 evidentirano kroz novo zapošljavanje, 663 produžilo je zapošljavanje, dok ih je 59 došlo odraditi sezonu.
70 POSTO MLADIH ŽELI OTIĆI
Na povratak odseljenih u domovinu teško se može računati, bar ne u značanijem broju. To potvrđuje i istraživanje doc. dr. sc. Tade Jurića s Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta naslovljeno “Percepcija iseljenika o Hrvatskoj”, na temelju kojeg je utvrdio goleme razlike između nekadašnjih i sadašnjih iseljeničkih valova. Među Hrvatima koji su se od 2013. godine iselili iz Hrvatske u Njemačku njih 79 posto zadovoljno je svojim novim životom, dok je samo tri posto nezadovoljnih. Ranije je samo njih tri posto govorilo da će ostati zauvijek u Njemačkoj, a sada je takvih više od 45 posto.
