Prije gotovo dvije godine nezapamćene poplave prouzročile su golemu patnju ljudi na istoku županjske Posavine i nanijele milijunske materijalne štete već ionako zapostavljenom i nerazvijenom rubnom području Hrvatske.
Posljedice katastrofe u Gunji, gdje je svaka kuća bila poplavljena, mještani će još dugo osjećati. Tu su i one nevidljive, ali vrlo opasne kojima su svakodnevno izloženi. Nekoliko desetaka kuća u selu nije obnovljeno jer je vlasnicima uskraćeno pravo na obnovu, a zbog vlage u tim se objektima razvijaju plijesni i mikotoksini, za koje se kaže da su nevidljivi ubojice. Stoga je u Gunji počela provedba znanstvenog projekta pod nazivom “Štetni učinci pojedinačnih i kombiniranih mikotoksina Aspergillus vrsta”, koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
Mikotoksini nastaju u procesu metabolizma plijesni, a što je veća vlažnost, razvoj plijesni je brži. U vlažnom stambenom prostoru kao kontaminanti mogu se pronaći veće koncentracije aerogenih čestica plijesni sa štetnim učincima na ljudsko zdravlje. Među takvima su i vrste Aspergillus.
U realizaciju projekta uključeni su Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, Fidelta d.o.o. Zagreb te Fakultet prirodnih znanosti i informatike Sveučilišta u Szegedu (Mađarska). Voditelj projekta je dr. sc. Maja Šegvić Klarić, izvanredna profesorica, a suradnici su Daniela Jakšić Despot i Domagoj Kifer. U projektu sudjeluje i osnovna škola iz Gunje pod vodstvom Marijane Markoljević sa suradnicima Senkom Klišanić, Tamarom Gutić, Matildom Šokčević, Jasminkom Hot i učenicima ekolozima.
Prvo uzorkovanje, od tri planirana, obavljeno je 18. veljače u Gunji i 26. veljače u Gornjem Stupniku, mjernim mjestima za komparativne pokazatelje koncentracije plijesni u zraku zatvorenih i otvorenih prostora – mikrobiološke analize.
– U prvom obnovljenom objektu u Gunji, osnovnoj školi, uzeli smo deset uzoraka zraka s pomoću uređaja air sampler i dva uzorka prašine običnim usisavačem. U po pet poplavljenih kuća, obnovljenih i neobnovljenih, uzeli smo po tri uzorka zraka, po jedan uzorak prašine i po dva uzorka hrane iz vlastite proizvodnje za hranidbu životinja. Također i deset uzoraka vanjskog zraka – kazala je prof. Markoljević.
Prvo uzorkovanje pokazalo je podnošljivu, ali znatno veću koncentraciju plijesni u zraku, zatvorenom i otvorenom prostoru u Gunji nego u Gornjem Stupniku. Uspoređuju se plijesni kao nositelji mikotoksina u vanjskom prostoru te kućama koje jesu i onima koje nisu obnovljene.
– Mnogo veća količina mikotoksina je u kućama koje nisu obnovljene i njihovu okolnom prostoru, a uzrok tomu su upravo te kuće i prostor koji treba sanirati – kazala je dr. Maja Šegvić Klarić, napomenuvši da se zrakom šire i na obnovljene kuće.
Procjenjuje se da utvrđena količina mikotoksina nema veliki utjecaj na zdravlje (iritacija očne i nosne sluznice grla, suha iritirana koža, glavobolja, umor…), ali ako se nastavi njihov razvoj, potencijalni su izvori bolesti. Moguće su i pojave sindroma bolesne zgrade, termin koji se sve češće koristi u svezi s cijelim nizom kroničnih zdravstvenih problema, povezanih s boravljenjem u određenoj zgradi. Sada se čekaju rezultati drugog uzorkovanja iz ožujka, a treće će biti provedeno u rujnu.
– Za učenike, roditelje i sve mještane u školi pripremamo predavanja, a u izradi je plakat s preliminarnim rezultatima projekta i napucima kako se zaštititi od plijesni. Očekujemo potporu koju smo i do sada imali od države, općine, ekoloških skupina kako bi se pokrenuo način rješavanja neobnovljenih kuća, odnosno kuća označenih za rušenje. Posebno bi pomoglo stručno mišljenje voditeljice projekta, dr. sc. Maje Šegvić Klarić. Sve ovo bi ubrzalo rješavanje postojećeg stanja – naglašava Markoljević.
Općinski vijećnik Boris Nikolić upozorava da se problem poplavljenih, a neobnovljenih kuća treba što prije riješiti zbog njihovih vlasnika, ali i svih drugih mještana i svih opasnosti koje prijete od takvih objekata.
– To je uzrok komunalnog nereda u Gunji, potencijalni izvor zaraze i legla kojekakvih životinja, a uskoro ćemo u tim dvorištima imati i ambroziju. Vlasnici ih sami zasigurno neće rješavati jer su obespravljeni i uskraćeno im je pravo na obnovu – kaže Nikolić.
Kod sindroma bolesnih zgrada bolesnik je zgrada u kojoj ljudi borave, a njihove su smetnje tek posljedica stanja te zgrade. Liječenjem smetnji stanara ne uklanja se glavni uzrok. Kao smetnje najčešće se navode kronični konjunktivitis, začepljenost nosa, kihanje, šmrcanje, kašalj, suhoća grla te upala sinusa. Također se javljaju dermatitis i glavobolje.
HRVOJE LUCIĆ načelnik općine Gunja – Imamo problema s kućama predviđenim za rušenje
Gunjanski načelnik Hrvoje Lucić s problemom neobnovljenih kuća upoznao je i ministra graditeljstva Lovru Kuščevića i apelirao da se što prije pronađe rješenje. “Kuće označene za rušenje, a takvih je u selu 30-ak, nisu se smjele porušiti bez suglasnosti vlasnika, a sada nam predstavljaju i ekološki problem. U te kuće od poplava nitko nije ulazio, pitanje je je li iz svih uopće i izbačeno smeće nakon povlačenja vode i možete misliti kakva je situacija. Tu do izražaja dolaze i neriješeni vlasnički odnosi jer (su)vlasnika ima na svim stranama, teško je i doći do svih”, kaže Lucić.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Stjepan BOGUTOVAC