Gladan sam, već tri dana nisam ništa jeo. Tako mi je neugodno, ali vjerujte mi da nemam izbora, loše se osjećam i jedva se držim na nogama’ – ispričala nam je Katica Š. iz Županje, koju je, kaže, susret s tim jadnim čovjekom toliko pogodio da se još uvijek ne može smiriti.
– Kupila sam mu kruh, štrucu salame, sir trapist, mlijeko, voće…A kada sam mu dala vrećicu, čovjek je naglas zaplakao. Strašno! Sama spoznaja da među nama ima ljudi koji su gladni, koji danima nemaju što jesti, za mene je šokantna i poražavajuća za sve nas – ustvrdila je naša sugovornica.
Dodaje da je prekopavanje po kontejnerima u gradu postao uobičajen prizor na koji su mnogi građani, nažalost, već ravnodušni. Žalosno je, kaže, što je nekima teško kada iznose smeće iz stana, kruh staviti u posebnu vrećicu i okačiti je na kontejner jer će nekomu dobro doći. A da je situacija sve teža i da kriza i besparica uzimaju sve više maha govore i brojčani pokazatelji. Više od 21.000 nezaposlenih na području Vukovarsko-srijemske županije najveći je broj u proteklih osam godina i najviše je ljudi ostalo bez posla, posebice u graditeljstvu i obrtništvu.
Gotovo trećina ukupnog broja nezaposlenih evidentirana je na Ispostavi Zavoda za zapošljavanje u Županji.
Prema podacima Centra za socijalnu skrb u Županji, koji pokriva i područja osam općina u županjskoj Posavini, pomoć za uzdržavanje koristi 396 samaca i 594 obitelji ili ukupno 2.425 osoba (u 2011. pomoć je koristilo 316 samaca i 547 obitelji ili ukupno 2.261 osoba). Osobnu invalidninu prima 246 osoba (u 2011. godini 242 osobe), a doplatak za pomoć i njegu 866 osoba (u 2011. godini 989 osobe).
Što se tiče usluga, primjerice uslugu pomoći i njege u kući koristi 105 osoba (u 2011. godini 123 osobe), uslugu smještaja koristi 77 djece i mladeži te 189 odraslih i starijih osoba (u 2011. godini 97 djece i mladeži te 151 odrasla i starija osoba). Među njima je zasigurno i znatan broj fiktivnih stanovnika Županje i okolnih općina, koji su ondje samo prijavili prebivališta.
PRIJAVLJENI U RH, A ŽIVE U BIH
Već godinama Centar je suočen s problemom sustava kontrole korisnika jer ima dosta onih koji su prijavljeni u Hrvatskoj radi korištenja socijalnih povlastica, a određena prava ostvaruju i u susjednoj BiH, gdje i žive. U Centru za socijalnu skrb smatraju da je to problem koji treba rješavati na nacionalnoj razini u okviru međudržavnog ugovora između Hrvatske i BiH i vjeruju da će ulaskom RH u EU i taj problem napokon biti riješen.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Glas Slavonije