Naime, prema nepotpunim podatcima Državnog izbornog povjerenstva objavljenima sinoć u 22 sata, a nakon obrađenih 97 posto biračkih mjesta, svoj glas Kolindi Grabar Kitarović dalo je 50,54 posto birača koji su izišli na izbore, a Ivi Josipoviću njih 49,46 posto. Osim po tome što je zemlja prvi put dobila ženu za šeficu države i po tijesnoj utrci u kojoj je o rezultatu odlučilo oko 23 tisuće glasova, ovi će izbori ostati zapamćeni i po velikom odazivu građana na 6352 biračka mjesta u Hrvatskoj i inozemstvu. Naime, na izbore je izišlo čak 58,91 posto birača. U prvom krugu predsjedničkih izbora ukupno je glasalo 47,12 posto birača, a izlaznost na predsjedničkim izborima prije pet godina, kada je pobijedio Ivo Josipović, bila je 50,13 posto.
Podsjetimo, u prvom je krugu, 28. prosinca, Ivo Josipović osvojio 38,46 posto glasova, a Kolinda Grabar Kitarović 37,22 posto. Najveća izlaznost na jučerašnjim izborima zabilježena je u Gradu Zagrebu – 62,18 posto, a najmanja u Zadarskoj županiji – 52,52 posto. Hrvatski su građani ovime očito poslali poruku vlasti da žele promjene, nezadovoljni gospodarskom situacijom i društvenim prilikama u zemlji. Kako su u izbornoj noći naglašavali politički analitičari, građani očito nisu pozitivno odgovorili na poruke dosadašnjeg predsjednika RH Josipovića i njegova obećanja ustavnih promjena kojima će vratiti vjerodostojnost državnim institucijama, a kroz regionalizaciju zemlje omogućiti uravnoteženi gospodarski razvoj.
Kolinda Grabar Kitarović je u kampanji svome protivniku spočitavala da ustavne promjene neće biti dovoljne, jer one “neće učiniti ljude sitima”, sama nudeći uređeniju i gospodarski jaku Hrvatsku. Njoj su pravni stručnjaci i politički analitičari prigovarali da se ponaša kao da se natječe za premijerku, a ne predsjednicu, nudeći biračima obećanja koja nadilaze predsjedničke ovlasti. Međutim, ovi rezultati su jaka poruka vladajućoj koaliciji uoči parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati krajem ove godine. Kolinda Grabar Kitarović pobjedu je odnijela i u svim slavonskim županijama. Tomislav Čuljak, politički tajnik HDZ-a, komentirao je kako je zadovoljan ovim rezultatima koji, kako je rekao, govore da se “Slavonija digla”, a dolazak njihove kandidatkinje na mjesto šefice države “donosi novu nadu Hrvatskoj.”
BIOGRAFIJA GRABAR KITAROVIĆ
Hrvatska političarka i diplomatkinja Kolinda Grabar Kitarović bivša je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005. do početka 2008. Od 2008. do 2011. bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama. Od srpnja 2011. pomoćnica je glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.
Rođena je u Rijeci 29. travnja 1968. Udana je i majka dvoje djece. Maturirala je u SAD-u 1986. godine, a u Zagrebu je 1993. godine diplomirala engleski jezik i španjolski jezik na Filozofskom fakultetu. Godine 2000. stekla je titulu magistra znanosti po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (teza o američko-sovjetskim odnosima u doba Reaganove administracije i završetku hladnoga rata). Godine 2011. postala je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rassmusena za javnu diplomaciju te se s obitelji preselila u Bruxelles. U Sjevernoatlantskom savezu Kolinda Grabar Kitarović bila je zadužena za javnu diplomaciju, odnosno za, kako sama kaže, “komunikacijsku strategiju i približavanje NATO-a običnim ljudima.”
(E.S.)/glas-slavonije.hr