“Nije to nešto što nismo očekivali. Radovi koji se tamo izvode nisu posljedica nikakvih poziva seljaka s nasipa, nego sam ja još gotovo prije mjesec dana izdao nalog da se svi nasipi, a ne samo taj, pregledaju, i da se nakon uočenih nedostataka krene u sanaciju, ako je to negdje potrebno. Sve su to planske aktivnosti i mislim da je podignuto previše buke”, ističe Mateša, kojega ljuti “kada se takve stvari pišu”.
Prema njegovim riječima, ako je vodna strana nasipa bila prošle godine tri puta pod vodnim opterećenjem, normalno je da tijekom vremena dođe do određenih odrona. Međutim, dodaje, sigurnost nasipa nije izgubljena. A čim se vremenski uvjeti poprave, ići će se na završetak cijelog posla i dodatna ojačanja na spornom nasipu. Na tom su području stalne ophodnje lovočuvara i radnika Hrvatskih voda.
– Poduzimamo sve, da se i neka ta naknadna oštećenja saniraju. Zasad nema takvih oštećenja koja bi ukazivala na nekakav slom temeljnog tla ili prodor nasipa, nigdje tako nešto nije uočeno. Ono što smo uočili, to saniramo, ali to nisu oštećenja koja mogu izazvati poplave. Uostalom, ni razina Save nije takva da može doći do prelijevanja, to je posve drukčija situacija od ona dva visoka vodostaja prošle godine, pogotovo od onoga koji je rezultirao poplavom – kaže Mateša.
Prema njegovim riječima, radove hitne sanacije izvodi licencirano društvo. Sanaciju obavlja najbliže vodoprivredno poduzeće, a to je Brodska Posavina. Kaže da je stanovništvo možda zbunilo to što su sada drugi ljudi na nasipima, ali, dodaje, to su također stručnjaci. A i njihova ispostava iz Vinkovaca redovito obilazi to područje. Jučer je na stranicama Hrvatskih voda objavljeno i priopćenje u kojemu se ističe da su uočena manja oštećenja pokosa nasipa – odrona na vodnoj strani, ali na nekoliko lokacija izvan zone područja na kojima je prošle godine nasip saniran. Procijenjeno je da ona ne predstavljaju opasnost za stabilnost nasipa. “Nasip je u potpunosti spreman dočekati velike vode”, kažu u priopćenju.
MANJI ODRONI NISU NEUOBIČAJENI
– To da se na vodenoj strani pojavljuju klizišta i manji odroni nije neuobičajeno. Ojačavamo takva mjesta i kada nema neke izravne opasnosti, pa pušemo i na hladno. Mogli smo praktički dočekati proljeće da to ne saniramo, jer su vremenski uvjeti loši, ali odlučili smo to sada geomembranama zaštititi. Lagani rast očekujemo, ali ne i rapidno povećanje vodostaja koje može napraviti neke poteškoće stanovnicima županjske Posavine. Vodostaj nije došao ni do donjeg dijela tih membrana tako da nema potencijalne opasnosti – ističe Mateša.
I.Bošnjak/glas-slavonije.hr