Pojedini su već na kraju sezone grijanja ugovarali stotine metara drva za sljedeću godinu, a dovodile su se i stare bake koje su u šumarijama u redu čekale nalog za izvlačenje drva iz šume. Zbog nelojalne konkurencije, tvrtke licencirane za izradu i usluge u šumarstvu uložile su prosvjedno pismo u Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i tehnologije i Ministarstvu poljoprivrede gdje su tražili zaštitu i zabranu onima koji nemaju licencu za izvlačenje ogrjeva da to čine. Uprava Hrvatskih šuma uvažila je njihove argumente.
– Ove se godine nismo bazirali na proizvodnju ogrjeva jer smo ga odlučili dati obrtnicima. Ako je netko registrirao obrt, kupio strojeve i opremu, ima prijavljene radnike i podmiruje obveze, nema smisla ne osigurati mu posao. Prema važećem cjeniku na natječaj smo dali određene količine ogrjeva koje ljudi izrađuju i prodaju. Na formiranje njihovih cijena mi ne možemo utjecati jer to je slobodno tržište. Iako vidim da neki bezobrazno traže i po 300 kuna za metar drva – kaže upravitelj vinkovačke Podružnice HŠ Zlatko Cegledi. Dodaje da ove godine nisu ugovarali ni drva za sindikate, nego su i taj dio prepustili obrtnicima.
– Oni izlicitiraju ogrjev i s njim mogu činiti što hoće jer su ovlašteni i registrirani za izradu i prodaju. Mi im prodajemo samo supstancu i to je nama i najbolji prihod – pojašnjava.
– Većina naših kućanstava za samoizradu nema ni traktore ni motornu pilu ni radnu snagu, nego im sve to opet odrađuju šverceri i ja sam protiv toga. Bolje je posao dati obrtnicima. Iako imamo još jednu rezervnu varijantu gdje bi naša sestrinska firma izrađivala i prodavala ogrjev i utjecala na formiranje cijena – pojašnjava.
Cegledi upozorava da drva sigurno neće biti dovoljno za sve potrebe, posebice ako se uzme u obzir i podatak iz izvješća Plinare istočne Slavonije o znatnom smanjenju potrošnje plina. Veliki broj kućanstava u županiji priključio se na plin kada je taj energent bio najjeftiniji, a šumarije tada nisu znale gdje će s drvima. Plin više nije isplativ, kuće nisu dovoljno izolirane, puno se troši i sve više kućanstava vraća se drvima.
– S energijom će se morati daleko bolje i racionalnije raspolagati jer ne možemo grijati 120 kvadrata stambenog prostora, a boraviti u 20. Tu su sada i energane, peletirnice, potrebe za drvetom su sve veće, a drvo je ograničen resurs. Svake godine siječemo od 430 do 450 tisuća kubika bruto mase, od toga je ogrjeva 150 do 170 tisuća kubika, ne više. I kad uzmemo broj kućanstava puta 10 metara, jasno je da količina nije dovoljna za sve potrebe – zaključuje Cegledi.
Oko 80 posto odlazi obrtnicima, a ostatak koji ne ide na nadmetanje ostaje za samoizradu za vlastite potrebe, na temelju izdanih naloga.
SAMO UREDNI PAPIRI
“Gledamo ograničiti broj naloga i količinu drva jer nastojimo da se što ravnomjernije podijeli, da se ne dogodi da netko uzme 50 metara za šverc, a netko da ne dobije ništa. Naložio sam da se povede računa o tome kome se daju nalozi, odnosno pojedincima koji se svaki dan pojavljuju u šumi, o čemu dobivam dojave”, ističe Cegledi. Cilj je da drva idu ljudima s urednim papirima, da se zna gdje će se moći kupovati ogrjev jer u šumu više neće moći svatko ići.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr