Članovi su jedva dočekali novi preporodni val i hrvatski Ustav i novog bana (bana Šokčevića), te su 1861. u malom graničarskom gradiću s jedva 2.200 stanovnika zanovili rad Hrvatske čitaonice.
Osnivači su bili ugledni, bogati i obrazovani ljudi pa i predstavnici režima pa među osnivačima nalazimo: Novakovića, natporučnika, Perakića, trgovca, Minackog, majora, Brunschmidta, trgovca, Hoffera, kotarskog liječnika, Margetića, solarskog činovnika, Eleša, prijamnika, Benakovića, poštara, Maršića, učitelja, Karića, kapetana, Kerečkog, solarskog činovnika, plemenitog Tomašića, natporučnika, Locherta, gostioničara i Hella, šumara.
Zahvaljujući tim plemenitim ljudima današnja Gradska knjižnica Županja pred rijetkim je jubilejem – 150 godina djelovanja kao prva Narodna knjižnica u Vojnoj krajini, što dokazuje kako su Županjci osim prvog igranja nogometa i prvog teniskog reketa rano spoznali snagu i djelotvornost pisane riječi i knjige, te u skladu s tim razvijali svoj kulturni život i svijest.
Knjižnica je bila i ostala središtem i žarištem kulturnog života, prosvjećivanja, izobrazbe, ali i nacionalne svijesti u ovom turbulentnim graničnom području gdje se susreću različite vjere i civilizacije. Osim redovite nabave, obrade i posudbe knjiga Knjižnica je organizator brojnih programa kao što su Šokačko sijelo, Festival glumca, Županjsko ljeto, Dan grada, Mjesec hrvatske knjige…
Z.Knežević