Prije devet godina Sava je potopila Gunju i Rajevo Selo
Visoki vodostaji i poplave ovih dana izazivaju brojne probleme u dijelovima Hrvatske, a stanovnike istočnog dijela županjske Posavine vraćaju devet godina unazad i oživljavaju sjećanja na kalvariju koju su proživjeli zbog dotad najveće prirodne katastrofe u suvremenoj Hrvatskoj. Na današnji dan prije točno devet godina podivljala Sava je, zbog velikih kiša koje su danima padale, dosegnula svoj tisućljetni vodostaj i potopila tamošnja sela. Tog kobnog 17. svibnja 2014. godine, oko 15 sati, došlo je do puknuća nasipa u Rajevu Selu, a ubrzo potom i u Račinovcima, međusobno udaljenima 25 kilometara. U poplavi su poginule dvije osobe, čije su se kuće među prvima našle na udaru vodene stihije, koja je u svome strahovitom naletu uništavala sve pred sobom. Iz poplavljenih sela evakuirana je 8951 osoba i oko 10.000 životinja. Ukupne štete procijenjene su na gotovo 1,7 milijardi kuna, od čega samo na objektima 1,2 milijarde kuna.
Načelnik Općine Drenovci Josip Nasurović ističe da su kuće obnovljene, najvećim dijelom i infrastruktura, ali da je najveći ožiljak ostao na ljudima, koji su preko noći ostali bez svega što su godinama stvarali. Mnogi se stanovnici, posebice sela koja su najviše stradala u katastrofalnim poplavama, nisu nikada oporavili. A velik broj njih odlučio je napustiti to područje i otići izvan Hrvatske trbuhom za kruhom. To su potvrdili i poražavajući rezultati popisa stanovništva iz 2021., prema kojima je Vukovarsko-srijemska županija u posljednjih deset godina izgubila čak 35.083 stanovnika, gotovo 20 posto, a gotovo trećina toga broja odnosi se na županjsku Posavinu. Najveći pad broja stanovnika, od gotovo 30 posto, bilježe tri općine u istočnom dijelu županjske Posavine, na tromeđi Hrvatske, BiH i Srbije. Službeni rezultati popisa pokazali su da Općina Drenovci ima 3659 stanovnika – 1515 manje nego u 2011., Gunja 2666 (1066 manje), a u općini Vrbanja je ukupno 2887 stanovnika (1053 manje).
Načelnik Gunje Anto Gutić smatra da su poplave koje su poharale i dodatno unazadile to ionako sustavno zapostavljano područje bile dodatni okidač za iseljavanje. Gunja se, napominje, ni nakon devet godina nije vratila na razinu od prije poplava, posebice u gospodarskom smislu. Dvije tvornice namještaja ugašene su, a bez posla je tada ostalo 120 ljudi. Gutić ipak ne gubi optimizam i vjeruje da će doći do pozitivnih pomaka. Velike nade polaže u poslovnu zonu Velebit. Na upit vuku li se i dalje kakvi repovi iz obnove Gunje, kao jedan od velikih propusta navodi staru i dotrajalu vodovodnu mrežu i naglašava da je nakon poplava ona trebala biti obnovljena, jer su gubici vode između 45 i čak 55 posto. Smatra da ni prometnice nisu obnovljene u dovoljnoj mjeri. Dodaje da su u nekim selima ceste znatno obnovljenije i da je Gunja, koja je najviše stradala, malo toga iskoristila.
RASTE VODOSTAJ SAVE
Mještani Cvelferije strepe prilikom svakog većeg vodostaja Save, a on je posljednjih dana u porastu. U utorak je u 15 sati vodostaj Save kod Gunje bio 675 centimetra i u posljednja 24 sata narastao je za 112 centimetara. Situacija se prati i sve je pod kontrolom. A kobnog 17. svibnja 2014., podsjećamo, dosegnuo je nikada većih 1173 centimetra. U Hrvatskim vodama kažu da su naselja uz Savu u najistočnijoj županiji sada sigurna od poplava. Na tom je području jesenas završen projekt modernizacije savskih nasipa u duljini od 48,5 kilometara, vrijedan 104 milijuna kuna. Nasipi su ojačani, osigurana je ujednačena razina sigurnosti nasipa zbog hidrauličkog sloma temeljnog tla, omogućen adekvatan pristup zbog provedbe mjera obrane od poplava i učinkovitijeg održavanje nasipa.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
