Hrvatski petnaestogodišnjaci u samom su europskom vrhu po konzumaciji alkohola i cigareta, češće posežu za drogama za inhalaciju i novim psihoaktivnim drogama, a kockaju se za novac više od prosječnog europskog vršnjaka, pokazalo je novo ESPAD-ovo istraživanje za 2015. godinu koje ispituje rizična ponašanja 15-godišnjaka na području Europe. U posljednjih 20 godina, koliko se ovo istraživanje provodi, zabilježen je pad spomenutih poroka kod tinejdžera većine ispitivanih zemalja, no u Hrvatskoj nema pozitivnih pomaka.
Dok je u Europi zamjetan trend smanjenja pušača među srednjoškolcima, kod nas djeca i dalje rado posežu za cigaretom. Na drugom smo mjestu na ljestvici ESPAD-a sa 23 posto 15-godišnjaka koji svakodnevno puše, odmah iza Bugarske, dok je takvih u Albaniji, Norveškoj ili na Islandu, manje od pet posto. U zadnjih mjesec dana, cigaretu je zapalilo oko 21 posto 15-godišnjaka u Europi, dok je u Italiji takvih 37 posto, a u Hrvatskoj i Bugarskoj 33 posto, dakle svaki treći. U Hrvatskoj 38 posto učenika nikad u životu nije pušilo, dok je europski prosjek 54 posto. Djecu su od cigareta, procjenjuju stručnjaci, odvratile aktivne mjere protiv pušenja i rast cijena duhanskih proizvoda. Stroga zabrana prodaje cigareta maloljetnicima očito nije dala rezultata, jer 72 posto učenika izjavljuje da lako može nabaviti cigarete.
Dostupnost alkohola
Dok na europskoj razini konzumacija alkohola među adolescentima od 2003. godine kontinuirano pada, Hrvatska je i dalje pri vrhu sa čak 92 posto 15-godišnjaka koji su probali alkohol. Svaki drugi popio je neko alkoholno piće u zadnjih mjesec dana, a 16 posto ih se napilo. Na petom smo mjestu po ekscesivnom pijenju, odnosno konzumiranju pet i više pića tijekom jednog izlaska, što je kod nas u zadnjih mjesec dana učinio svaki drugi mladić, a europski je prosjek 33 posto.
Alkohol je u državama ESPAD-a posljednjih mjesec dana konzumirao svaki drugi srednjoškolac, dok je u Austriji, Bugarskoj, Danskoj, Hrvatskoj i još nekolicini država postotak i veći. Razlog je vjerojatno i u dostupnosti alkohola, jer u Hrvatskoj 87 posto učenika izjavljuje da im je alkohol lako dostupan, dok je u Europi takvih 78 posto.
I prema konzumaciji droga iznad smo prosjeka, pa 22 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu. Za razliku od ostatka Europe, problem nam nije toliko kanabis, jer smo po njegovoj konzumaciji negdje u sredini, ali to jesu inhalanti i nove droge.
Kockaju za novac
Srednjoškolci su nam skloniji i kockanju (kladionice op.a.), pa ih se tako 19 posto u Hrvatskoj kockalo za novac u zadnjih godinu dana, dok je europski prosjek 14 posto. Naši su tinejdžeri, pokazalo je istraživanje, na internetu jednako aktivni kao i europski vršnjaci, s tim da djevojke daleko više vremena provode na društvenim mrežama, a mladići na on-line igricama.
Ozbiljne posljedice
U Hrvatskoj je svaki peti učenik probao kanabis, 42 posto tvrdi da ga može lako nabaviti, a manje dostupnim smatraju ecstasy, kokain, amfetamine… Imamo, međutim, uvjerljivo najveći postotak djece koja su probala droge za inhalaciju, čak svaki četvrti 15-godišnjak, dok je EU-prosjek sedam posto. Sa sedam posto učenika koji su probali nove psihoaktivne droge u obliku biljne mješavine, praha, kristala, tableta, treći smo na ESPAD-ovoj ljestvici, a prosjek EU-a je četiri posto.
Stručnjaci upozoravaju da svi istraživani poroci nisu samo faza u odrastanju, već se smatraju rizičnim ponašanjem. Što ranije dijete počne s pušenjem, alkoholom, drogama ili kockanjem, posljedice će, kažu, biti ozbiljnije.
novilist.hr