Prošla, 2016. godina ostat će zapamćena kao jedna od najuspješnijih godina za proizvođače šećerne repe Vira i Sladorane, jer je zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima, uz spoj znanja i plodnosti zemlje, kod mnogih iznjedrila izvrsne rezultate, na razini najboljih europskih proizvodnji. Pojedini proizvođači mogu se pohvaliti prinosom od čak 91 tonu po hektaru – piše Glas Slavonije.
– Godina iza nas nikada bolja što se tiče proizvodnje šećerne repe i ja se nadam da ona neće biti iznimka, nego pravilo. Ostat će zapamćena po nikada manje hektara pod šećernom repom u Republici Hrvatskoj i nikada boljim prinosima. S nama su ostali zbilja oni najbolji i najvjerniji proizvođači, što je pokazala i činjenica da ovogodišnji dobitnici Zlatne repe imaju po 14 ili 15 tona šećera po hektaru, a što je i za francuske i njemačke prilike respektabilan rezultat – ističe Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira i Sladorane.
Veće plaće
U novoj proizvodnoj godini očekuje za 30 do 35 posto više površina pod slatkim korijenom. Poručio je da otkupna cijena šećerne repe ostaje kao i lani, ustvrdivši da je 36 eura za tonu danas sigurno najviša cijena repe u Europi.
– Cijena šećera puno je bolja nego što je bila 2014., prosječno 580 eura. To našim proizvođačima garantira da možemo zadržati tu cijenu repe, radnicima iste odnosno nešto veće plaće i da možemo nastaviti ulaganja, što je bitno – ističe Zadro.
Grupa Viro svoju je poziciju učvrstila i ojačala vlasničkim povezivanjem s francuskom grupom Cristal Union, jednim od vodećih europskih proizvođača šećera, alkohola i bioetanola, koja je lani u srpnju kupila 17-postotni udjel u Viro tvornici šećera. Velika je prilika u izvozu, a upravo su im Francuzi otvorili nova tržišta.
– Od početka godine do danas izvezli smo 4800 tona šećera u Egipat, Sijera Leone, Jordan i druge zemlje, sve preko Cristal Uniona, koji nam otvara tržišta Sjeverne Afrike. To nam je jak vjetar u leđa, i u komercijalnom i u stručnom smislu – kaže Zadro.
Rekordni prinosi
Zadovoljstvo ostvarenim rezultatima ne skriva ni član Uprave Sladorane i Vira Ivo Rešić, koji vjeruje da je 2016. samo prva u nizu godina s tako uspješnom proizvodnjom, koja bi se trebala nastaviti u kontinuitetu jer se puno ulaže u nove tehnologije i općenito u cijelu proizvodnju šećerne repe. – Imali smo rekordne prinose i što se tiče korijena i što se tiče proizvodnje šećera po hektaru, što je i u europskim okvirima izvanredna proizvodnja i potvrđuje da imamo sirovinsko područje koje to omogućava. Poljoprivrednicima se vraća povjerenje u šećernu repu, prije svega se to odnosi na ostvarenu zaradu, koja se onda pretače i u općenito zadovoljstvo tom proizvodnjom i odnosom proizvođača prema šećerani i obrnuto – kaže Rešić, ustvrdivši da je iznovice potvrđeno da je šećerna repa kraljica ratarskih kultura. Uz postojeću odličnu otkupnu cijenu i pripadajuće poticaje, repa je kultura koja daje najveću dobit.
Željko Zadro predsjednik Uprave Vira i Sladorane – Šećerana bez 100 tisuća tona šećera godišnje nema što raditi
Proizvodnju šećera u ovoj godini očekuje najveća reforma u posljednjih pedeset godina, odnosno liberalizacija tržišta šećera ukidanjem kvota od 1. listopada. – Mi smo spremni onoliko koliko su spremni naši proizvođači šećerne repe, njihova je konkurentnost 55 posto naše kalkulacije šećerne repe, ako oni mogu odgovoriti svim izazovima što su pred nama – objašnjava Zadro. Nužno je povećati broj hektara pod repom, podići prinose i kvalitetu proizvodnje, prije svega sadržaj šećera u repi, na razinu europskog vrha. O konkurentnosti proizvođača, napominje Zadro, ovisi i budućnost hrvatske industrije šećera. Sama činjenica što možemo ugovarati i proizvoditi onoliko šećera koliko hoćemo zapravo je dobra za šećeranu, jer mislim da jedna šećerana bez 100 tisuća tona šećera godišnje nema što raditi. To je minimum minimuma da bi preživjela – zaključuje Zadro.
Ivo Rešić član Uprave Sladorane i Vira – Suradnja s Cristal Unionom donosi pomake u proizvodnji
Stručna strana suradnje s francuskim Cristal Unionom donosi brojne prednosti i u vezi s tehnologijom velike pomake u proizvodnji. Navest ću samo jedan primjer gdje vidim jako veliki pomak, a to je gnojidba, prije svega dušikom, jer u idućih godinu dana planiramo potpuno promijeniti i vrste gnojiva i dinamiku gnojidbe, vrijeme primjene gnojiva, a sve s ciljem povećanja digestije. Znamo da smo u proteklom razdoblju zbog pretjerane količine dušika, posebno u periodu kada se taj dušik ne iskoristi, imali smanjenu digestiju, upravo zbog fiziološki nezrele šećerne repe. A s ovim načinom kakav ćemo uvesti prema proizvođačima, a sve na osnovi rezultata analize tla, mislim da ćemo napraviti velik pomak.
Izvor. Glas Slavonije
