Kada je početkom 2014. godine Štitar svrstan u prvu skupinu potpomognutih područja u RH, s indeksom razvijenosti nižim od 50 posto nacionalnog prosjeka, čime su mještani stekli pravo na određene povlastice za povrat poreza, činilo se kako će se to negativno odraziti na općinski proračun. Zbog povećanog iznosa povrata poreza Općina je četiri mjeseca bila bez ikakvih prihoda, što je zabrinulo načelnika Marka Bikića. Sredinom rujna razočarano je konstatirao da Zakon o potpomognutim područjima, koji je donesen kako bi se pomoglo najnerazvijenijim lokalnim jedinicama, ne ide u njihovu korist.
“Taj zakon zapravo pomaže građanima, jer sve što smo na temelju njega dobili, moramo vratiti”, požalio nam se tada. A onda se dogodio neočekivani obrat! Općina Štitar počela je osjećati prednosti Zakona o potpomognutim područjima, a trenutačna situacija u općinskom proračunu nikada nije bila bolja ni prihodi veći!
– Naš će proračun biti puno veći i premašit će planirane prihode. Prihod od poreza i prireza skočio nam je za 32 posto, točnije sa 56 na 88 posto. Prvotna predviđanja da će nam povrat poreza smanjiti prihode i da ćemo imati velikih problema ipak nisu bila točna. Imali smo i tri puta veći povrat poreza građanima nego dosadašnjih godina i unatoč tome, opet ćemo imati veće prihode. Na kraju se sve pokazalo puno boljim nego što smo mogli i pomisliti, financijska situacija u Općini na kraju godine je dobra – zadovoljan je Bikić.
Naime, izvorni proračun Štitara je 1,2 do 1,3 milijuna kuna, nikada nije bio veći, a ove će godine premašiti dva milijuna kuna.
– Kada smo zbog povrata poreza ostali bez prihoda, poslali smo dopis Ministarstvu financija i očitovali se o novonastaloj situaciji, a oni su nam u međuvremenu napravili izravnanje proračuna u iznosu većem od 300 tisuća kuna – pojasnio je Bikić.
A općinski čelnici Štitara nastoje uštedjeti svaki kunu. Nedavno su srušili staru zgradu bivše Mjesne zajednice, i sada su objavili natječaj za prodaju građevnog materijala, odnosno drvene građe.
– Riječ je o staroj građi iz 50-ih godina prošlog stoljeća, što pripada u traženu robu koja se sada koristi za izradu kuhinja, podova i drugog. Imamo 15-ak kubika građe raznih dimenzija, polovica je širine 14 centimetara četvornih i više, a ostala je nešto tanja i samim tim jeftinija. Prodajemo je na temelju odluke Općinskog vijeća i prema prijedlozima cijena koje smo dobili od drvnog klastera. Klaster kaže da kubik takve građe, koja nije u cijelosti pripremljena za izradu finiša, stoji 2200 kuna, deblja, odnosno 1700 kuna ona manjih dimenzija – kaže Bikić. Općina će na taj način uprihoditi oko 25 tisuća kuna, kojima će platiti trošak rušenja zgrade.
Na mjestu srušenog objekta trebala bi niknuti nova općinska zgrada s knjižnicom i galerijskim prostorom s opremom vrijedna tri milijuna kuna.
– Počeli smo gradnju s namjerom da se javimo na Mjeru 7.4., na koju se mogu kandidirati naselja do pet tisuća stanovnika. Očekujemo da ćemo proći i nagodinu realizirati projekt – kaže.
– Iskoristili smo i staru ciglu zgrade Mjesne zajednice, oko 35 tisuća komada. Radili smo i gradili ograde i drugo za potrebe Općine i naših udruga. Ostalo nam je još oko 10 tisuća komada cigle koja će nam također dobro doći. A dio građe i podova iskoristili smo i za staru crkvu. Zadovoljan sam učinjenim jer smo građevni materijal pametno iskoristili. Da smo sve to prodali, uprihodili bismo oko 100 tisuća kuna. Netko bi nakon rušenja sav taj materijal odvezao na otpad, ali mi smo se odlučili za ‘recikliranje’ – zaključuje Bikić.
Bikić napominje da u Štitaru živi manje od dvije tisuće ljudi i da bi ta općina trebala koristiti prava koja ostvaruju naselja u skupini do dvije tisuća stanovnika. No prema popisu stanovnika, u Štitaru živi 2108 ljudi i općina je zato svrstana u skupinu do pet tisuća stanovnika, zbog čega su nepravedno zakinuti za određena prava.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr