Kako objavljuje Glas Slavonije, u studenome se navršilo deset godina otkako je pri Domu zdravlja Županja otvoren Centar za dijalizu. U gradnju i opremanje uloženo je 6,5 milijuna kuna.
Dijaliziranim bubrežnim bolesnicima s područja županjske Posavine time je olakšan život i smanjene patnje koje su imali zbog dugog putovanja u druge medicinske centre gdje se dijaliza obavlja i noću. O kvaliteti rada Centra koji je organiziran na vrlo visokoj razini, govori i činjenica da su do sada čak 22 osobe transplantirane. U Županji su obavljene predtransplantacijske pripreme i 22 osobe dobile su novi bubreg. Do prije nekoliko godina na dijalizi je bilo 40 bolesnika, a sada ih je 25. Ravnateljica Doma zdravlja Luca Lešić pojašnjava da je dijaliza složen zdravstveni program i pogon koji iziskuje veliku organizaciju i izdatke. Prije svega za redovito servisiranje i održavanje sustava s aparaturom, za što će Dom zdravlja ovih dana izdvojiti više od 50.000 kuna. Tu je i nabava medicinskih otopina za provođenje postupaka i lijekova za bolesnike koji su također jako skupi.
– Održavanje je skupo, ali mi ne želimo riskirati ni jednu sitnicu, tu su u pitanju ljudski životi i za to se mora imati – zaključuje.
Prihodi od dijalize manji su od iznosa potrebnog za funkcioniranje i Dom zdravlja mora pokrivati dio troškova. Ravnateljica se nada izjednačavanju cijene bolničke i izvanbolničke dijalize. Iako, napominje, razlika nije velika. Domu zdravlja to bi značilo i stabilniju situaciju. U odgovoru na upit iz Službe za odnose s javnošću HZZO-a kažu da cijena hemodijalize koju plaća HZZO u izvanbolničkoj specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti iznosi 906,95 kuna, a cijena koju plaća za hemodijalizu u bolnicama iznosi 952,05 kuna.
Jedna smjena?
“Razlika u cijeni postoji zato što se u bolničkoj hemodijalizi u pravilu dijaliziraju kompleksniji i kompliciraniji slučajevi nego na hemodijalizi u domovima zdravlja, što zahtijeva i veće materijalne troškove”, pojašnjavaju iz HZZO-a. Ravnateljica Lešić smatra da domovi zdravlja, kao mali pogoni koji ne mogu poštivati određene standarde, imaju veće troškove od bolnica. Primjerice, na 50 pacijenata potrebno je imati jednoga doktora, a u Županji su dva doktora na 25 pacijenata, jer se rad mora organizirati u dvije smjene. Racionalizacijom većina malih dijaliza (mnogo ih je zatvoreno zbog financijskih razloga), sada prelazi na jednosmjenski rad. Tome teže i u Županji. Razmišljaju o nabavi dva nova uređaja za dijalizu koja bi im omogućila 15 ležećih pacijenata u jednoj smjeni. Uz dva rezervna ležaja to bi im bilo dovoljno za organizaciju rada u jednoj smjeni, čime bi se postigle značajne uštede.
– Imamo uvjete i kvadraturu, pogon koji može podnijeti i više aparata – pojašnjava Lešić. U Centru za dijalizu ostala bi raditi voditeljica Vikica Đaković, dr.med.spec. interne medicine, a dr. Antun Ručević, dr.med.spec. urologije, koji je na pola radnog vremena zaposlen u dijalizi, mogao bi se u punom radnom vremenu posvetiti poslu urologa za kojim postoji velika potreba. Unatoč poteškoćama s kojima se susreću, ravnateljica Lešić ističe da u Županji uspijevaju održati dijalizu, zadržati visoki standard i ono što je najvažnije, da su pacijenti prezadovoljni uslugom.
– Pacijenti su na prvome mjestu i ulažemo sve snage radi njih, a što se tiče troškova snalazimo se na razne načine. I dalje ćemo se truditi zadržati postojeći standard i kvalitetu. Pacijentu iz Strošinaca ili Račinovaca, pograničnim selima kojima dijaliza život znači, izuzetno je naporno doći do Županje, a kamoli putovati u Vinkovce – kaže. Dom zdravlja osigurao im je i prijevoz koji ih dovozi na dijalizu i vraća kućama.
Olakšati život “malim” ljudima
“Trudimo se maksimalno olakšati izuzetno kompliciran život tzv. malim ljudima u najudaljenijim mjestima županjske Posavine, jer oni su nam polazište za razmišljanje o onome što treba našim pacijentima. Jer ako su oni zadovoljni, bit će zadovoljni i ostali pacijenti. Ministarstvu stalno skrećemo pozornost na činjenicu koliko smo mi na graničnom području, na tromeđi Hrvatske, Srbije i BiH, izolirani. Poplave su bila velika katastrofa, ali je mnogima otvorila oči i pokazala gdje se županjska Posavina zapravo nalazi”, zaključuje ravnateljica Luca Lešić. Ona bi se, smatra, trebala tretirati kao neko područje od posebne državne skrbi.
M.Lešić Omerović/glas-slavonije.hr
